Na ovoj stranici upoznajte se s najnovijim slučajevima Zelenog telefona. Svaki tjedan objaviti ćemo najzanimljiviji slučaj kako bi Vas upoznali s našim radom, a i potaknuli da i sami prijavljujete probleme koje primjećujete u okolišu.
USPJEŠNO RIJEŠEN SLUČAJ SA ZELENOG TELEFONA
Već smo u više navrata govorili o automehaničarskim, autolakirerskim i sličnim obrtima koji mogu biti vrlo "neugodni" susjedi ukoliko se ne pridržavaju mjera za zaštitu okoliša. Otrovna isparavanja, buka, opasan otpad u kontejneru za komunalni otpad samo su neki od problema s kojima se građani susreću ukoliko žive blizu takvih obrta.
Te slučajeve prijavljujemo Inspekciji zaštite okoliša i evo jedan od njih, na zadovoljstvo mnogih susjeda, je uspješno riješen.
Inspekcija zaštite okoliša obavijestila nas je da je postupajući po našoj prijavi obavila inspekcijski nadzor te je utvrdila da sporna tvrtka za proizvodnju plovila nije obavila mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak na tri ventilacijska ispusta iz proizvodnog pogona te im je naređeno mjerenje tih emisija u zrak.
S obzirom da se u prozvodnji plovila koristi polisterska smola, gelocat, katalizator te nitro razrjeđivač, tvrtki je naređeno da prijavi pogon za proizvodnju plovila u Registar postrojenja u kojem se koriste hlapivi organski spojevi ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve te da vodi evidenciju o korištenju tih spojeva.
S obzirom da iz takve djelatnosti nastaje otpad o kojem ova tvrtka nije vodila očevidnike, naređeno im je da uspostave i vode očevidnik o nastanku i tijeku tog otpada.
I evo, nadam se da ste sada uvidjeli kako ne morate trpjeti posljedice npr. vašeg susjeda autolakirera jer su takvi obrti itekako dužni poduzeti sve ove mjere zaštite okoliša!
ZELENA ISTRA, INSPEKCIJE I MUP ZAJEDNO U AKCIJI PROTIV NELEGALNE EKSPLOATACIJE MINERALNIH SIROVINA I ZEMLJE
Kako do novca nezakonito i nanoseći velike štete prirodi i okolišu? Neki su se dosjetili nelegalnog vađenja i prodaje kamena i zemlje. Ilegalno iskopavanje i odvoz zemlje i kamena utvrdili smo na području Općine Kanfanar (sela Kurili i Pilkovići) i na području Grada Rovinja (naselje Madonna del campo) i prijavili ju Državnom inspektoratu u Rijeci - Odsjek za nadzor u području rudarstva i Ministarstvu poljoprivrede - Poljoprivrednoj inspekciji u Puli, koja je nadležna za nelegalnu eksploataciju zemlje i rovinjskom MUP-u.
Uz prvu prijavu smo dostavili i snimke lokaliteta iz zraka s označenim mjestima nelegalne eksploatacije zemlje i kamena i snimke na kojima je vidljivo ime tvrtke koja je odvozila zemlju s jedne od lokacija, te zajedno s rudarskim inspektorom obišli prijavljene lokacije. Na drugu lokaciju uputili smo djelatnike MUP-a koji su na licu mjesta zatekli počinitelje i podatke dostavili poljoprivrednoj inspekciji. Inspekcijama i MUP-u očevid i prijavu smo olakšali preciznim informacijama o lokalitetu i katastarskom broju čestica i imenima vlasnika zemljišta na kojima se događa nelegalna eksploatacija. Inspektori su nam potvrdili da smo im na taj način znatno olakšali posao i prijave.
Ovim putem izražavamo zadovoljstvo brzim odgovorom inspekcija i MUP-a, budući da jedino pravovremena reakcija i primjerene sankcije mogu odvratiti sadašnje i buduće prekršitelje od nepovratne devastacije krajobraza.
Svakom eksploatacijom kamena vizualno se degradira krajobraz, mijenja se slika područja, smanjuje se privlačnost i vrijednost područja, odstranjuje se biljni pokrov itd. Tragično je što nam se u Istri takvo uništavanje prirode i okoliša događa u mjeri koja nam uopće nije potrebna - vrlo velika količina izvađenog kamena se, naime, izvozi. Svoje bismo potrebe mogli mogli zadovoljiti s puno manje eksploatacijskih polja. Podsjećamo da je prema jednoj studiji objavljenoj 2007.godine Istarska županija brojem registriranih eksploatacijskih polja na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj. No, izrađivači studije utvrdili su i da je rudarska koncesija izdana za samo 46 od ukupno 71 eksploatacijskih polja. Prema Zakonu o rudarstvu i Pravilniku o postupku ishođenja istražnog polja i eksploatacijskog polja, za svako istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina moraju se ishoditi odobrenje za istraživanje i rudarska koncesija za eksploataciju od Ministarstva gospodarstva odnosno od lokalne državne uprave. Dakle, ne samo što se velika eksploatacija događa sa i bez svih uredno ishodovanih dozvola, nego se krajobraz dodatno nepovratno uništava i nelegalnom eksploatacijom.
KAKO SE ZBRINJAVA MEDICINSKI OTPAD U PULSKOJ BOLNICI
Građani su se raspitivali na koji način se medicinski otpad zbrinjava u Općoj bolnici Pula jer su posumnjali da se dio medicinskog otpada spaljuje.
Kako bi se bolje informirali i otklonili sumnje nazvali smo ravnateljstvo Opće bolnice Pula te razgovarali s glasnogovornikom. On nam je objasnio da se bolnica pridržava svih zakonskih propisa koji se tiču zbrinjavanja medicinskog i drugog otpada. Načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja uređen je Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom i njegovu primjenu u praksi. Gospodarenje medicinskim otpadom podrazumijeva odvojeno sakupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka.
U pulskoj općoj bolnici infektivan otpad odvajaju, prešaju, termički obrađuju te odlažu u kontejnere koji se hermetički zatvaraju i proslijeđuju ovlaštenim prikupljačima uz sve potrebne prateće listove. Vjerojatno su građani pomislili da se u tom pogonu spaljuje infektivan otpad no, on se samo obrađuje kako bi se mogao transportirati.
NEPRIMJERENO SKLADIŠTENJE STAJSKOG GNOJIVA
Građani su prijavili neprimjereno skladištenje stajskog gnojiva u Gajmovićima kraj Pazina. Naime, vlasnik farme odlaže ogromne količine gnojiva na hrpe u samom dvorištu koje se nalazi uz stambene kuće. Nepodnošljiv miris širi se cijelim naseljem te mještani ne mogu niti otvoriti prozore. Mještani su čak pozvali i policiju koja je potvrdila da je stanje nepodnošljivo te je legitimirala počinitelje i proslijedila prijavu Veterinarskoj inspekciji.
Mi smo također proslijedili prijavu Veterinarskoj inspekciji te smo razgovarali s inspektoricom koja nam je objasnila da oni postupaju po Pravlniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 2005/136)
U tom pravilniku piše da se farme mogu graditi na lokaciji koja mora biti na području i u zoni koja u odnosu na vrstu proizvodnje i ekološke čimbenike neće ugrožavati ili biti ugrožena od stambenih i drugih objekata u bližoj ili daljnjoj okolini, u skladu s posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša. Otpadne vode, koje nastaju tijekom proizvodnog procesa ili pranja objekta i opreme, moraju se sakupljati u vodonepropusnoj laguni. Prostor za odlaganje i zbrinjavanje gnoja i gnojovke iz objekta mora biti smješten/izgrađen tako da se spriječi zagađivanje okoliša i raznošenje štetnih bioloških zagađivača.
Prema svemu navedenom ovaj slučaj ima itekakve osnove za inspekcijski nadzor. Inspektorica nam je napomenula da je sam pravilnik dosta nedorečen te da ne nema propisanih uvjeta kako bi ta gnojnica trebala izgledati no, da će svakako poduzeti potrebne mjere. Nadamo se da će vlasnik farme postupiti po nalogu inspekcije te da će u što bržem roku urediti prostor za odlaganje gnoja na olakšanje svih susjeda.
MRTVI ŠIŠMIŠI U ROJCU
Jednog jutra, prilikom dolaska u ured u zgradi Karlo Rojca, zatekao nas je stravičan prizor. Naime, po stepeništu se nalazilo desetak mrtvih šišmiša. Domari su nam pokazali da se u jednoj prostoriji još uvijek nalazi jedna kolonija živih šišmiša.
Brzo smo reagirali i raspitali se na koji način bi ih mogli spasiti. Vjerojatno su šišmiši pokušali noću izaći iz zgrade ali prozori su bili zatvoreni te su udarali u stakla te tako uginuli. Naši aktivisti, biolozi savjetovali su nas da što neprimjetnije, bez dodatnog uznemiravanja otvorimo prozore, a oni će noću izaći. Ukoliko ne izađu potrebno ih je nježno uhvatiti rukavicama i staviti u pamučne vrećice te pričekati noć i onda ih pustiti.
Kontaktirali smo i Prirodoslovni muzej u Zagrebu jer tamo rade stručnjaci koji se bave šišmišima te su zaintersirani za sve informacije o njihovim staništima, vrstama i sl. Poslali smo im uzorke uginulih šišmiša kako bi mogli determinirati vrstu, uzroke smrti te ostale čimbenike.
Sve su vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode te prema Zakonu o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), kao i posebno zaštićene prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca, a sve vrste također se nalaze na popisu ugroženih vrsta prema Crvenoj knjizi životinjskih svojti Republike Hrvatske.
Najviše ih ugrožava onečišćenje okoliša i uništavanje prirodnih staništa. Možda niste znali da se u Hrvatskoj mogu pronaći sve 33 europske vrsta tog ugroženog letećeg sisavca. Hrvatsko zakonodavstvo kao i zakonodavstva drugih europskih zemalja štiti šišmiše i predviđa znatne novčane kazne za njihovo ugrožavanje i ubijanje i to od 1.000,00 do 4.000,00 kn
Šišmiši su i vrlo korisne životinje koje pridonose prirodnoj ravnoteži, tako šišmiš može u samo jedan sat pojesti od 600 do 1000 komaraca i ostalih kukaca!
Šišmiš nije opasna životinja i neće napasti čovjeka. Dakle, ukoliko uđe u vaš stan najbolje je otvoriti sve prozore i ostaviti ga neko vrijeme samog u prostoriji da bez uznemiravanja može izletjeti van. U nekim zemljama smatra se da šišmiš donosi sreću, pa je to dodatan razlog da se na takav događaj gleda u pozitivnom smislu.
DEVASTACIJA RAKOVOG POTOKA U OPĆINI CEROVLJE
Mještani Cerovlja i sela Rakovići prijavili su nam devastaciju Rakovog potoka u općini Cerovlje. Naime, Hrvatske vode namjeravaju urediti i sanirati spomenuti potok te od njega napraviti kanal. Cilj radova je obrana od poplava, ali postoji prijetnja da će se od prirodnog potoka stvoriti običan kanal.
Na taj način ozbiljno će se ugroziti riblji, žablji te posebice račji fond potoka po kojima je potok i dobio ime te smo slučaj odmah prijavili Inspekciji zaštite prirode u Rijeci.
Devastacija je započela još za gradnje Istarskog ipsilona, kada je Borutski potok kanaliziran te je promijenjen utok Rakova potoka, koji je sada 100 m sjevernije.
Brojnost autohtonih vrsta slatkovodnih rakova je smanjena zbog gubitka staništa regulacijom vodotoka, zagađenja vodotoka, račje kuge i nekontroliranog izlovljavanja u konzumne svrhe. Sve je to uzrokovalo da vrste Astacus astacus i Austropotamobius pallipes postanu toliko prorijeđene da su proglašene rijetkim i ugroženim vrstama i uvrštene u Crvenu knjigu IUCN-a, a u novije vrijeme predloženo je da im se na listi pridruži i A.torrentium. Sve tri vrste su uvrštene u Bernsku konvenciju i zakonski su zaštićene kao strogo zaštićene zavičajne svojte. (NN 70/05), (NN7/06).
Također prema Pravilniku o zaštiti vodozemaca NN 80/99, NN 70/05 i Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim vrstama NN 7/06 rakovi su navedeni kao strogo zaštićene zavičajne svojte.
ŽIVOT UZ OBRTE KOJI ZAGAĐUJU
Sve više prijava na Zeleni telefon odnosi se na automehaničarske, autolakirerske, tiskarske i druge djelatnosti koje proizvode otpad koji je po svojim svojstvima vrlo opasan i štetan za okolinu.
Problem nastaje kada se ti obrti nalaze u blizini stambenih kuća te svakodnevno zagorčavaju život građanima koji u ljetnim mjesecima ne mogu niti otvoriti prozore od otrovnih isparavanja.
Iako su obrtnici obvezani pridržavati se zakonskih propisa i sigurnosnih mjera nevjerojatno je što sve čine kako bi to izbjegli.
Tako su nam građani prijavili automehaničara iz Vižinade koji osim što izlijeva velike količine motornog ulja po zemlji , odbacuje krupni otpad u svom dvorištu, opasni otpad odlaže u kontejnere za komunalni otpad još i kriomice odlaže akumulatore, otpadna maziva ulja, uljne filtere, karoserije i ostali opasni otpad u obližnju jamu!
Ne treba napominjati kakav to utjecaj ima na tlo, podzemne vode i prirodu.
Zakonski propisi određuju da se opasni otpad mora sakupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta otpada za sebe i odvojeno od neopasnog otpada. Također treba posjedovati sigurnosno-tehničke listove za boje, lakove razvijače i ostale opasne tvari jer na njima se nalaze, među ostalim podacima, oznake opasnosti.
Drugi slučaj odnosio se na obrt koji se bavi popravcima i impregniranjem te farbanjem raznih plovila samo desetak metara od stambenih kuća. Mještani su svakodnevno izloženi otrovnim isparavanjima boja i lakova a i ostaci staklene vune nalaze se svuda u okolišu.
Oba slučaja smo prijavili Inspekciji zaštite okoliša te očekujemo njihov odgovor. Obrtnici ne shvaćaju da je potrebno pridržavati se svih strogih mjera ne samo da bi radili u skladu s zakonskim propisima, nego i zato da bismo živjeli u zdravijem i sigurnijem okolišu.
Pulski ugostitelj preko noći izbetonirao terasu na javnoj zelenoj površini uz stoljetne gradske bedeme
* P1010025mala.JPG:
Na zelenoj površini u Carrarinoj ulici nedaleko od Dvojnih vrata uz stare gradske bedeme jedan je pulski ugostitelj izbetonirao terasu.
Prema riječima osobe koja nam je prijavila slučaj na Zeleni telefon vlasnik je terasu betonirao tijekom noći između dva i tri sata ujutro te je toj osobi izjavio da je sve napravio bez dozvole te da mu je isplativo jer će zaraditi tijekom filmskog festivala, a pitanje je kada i da li će biti sankcioniran.
Kako saznajemo ta površina pripada MORHU. Slučaj smo prijavili komunalnom redarstvu i Konzervatorskom odjelu pri Ministarstvu kulture.
Komunalni redari odmah su izašli na tren i sastavili zapisnik. No, pitanje je koliko će stvarno biti učinkoviti. Hoće li ukloniti tu terasu ili joj barem zabraniti rad i to odmah.
Sve to govori o situaciji u gradu i učinkovitosti gradske uprave. No, to će sada biti i pravi test za gradsku upravu. Vidjet ćemo radi li zaista u ovom gradu svatko što želi i betoniraju li se zelene površine uz povijesnu baštinu bez sankcija.
Živimo u gradu u kojem ljudi unaprijed znaju da im nitko ništa ne može i da im je isplativije biti u prekršaju.
Ukoliko reakcija nadležnih ne bude brza i učinkovita, onda svatko može raditi što hoće pa će možda već sutra netko i park betonirati bez posljedica!
EKOLOŠKA NEKULTURA PULSKE GRADSKE UPRAVE
Građani nezadovoljni načinom na koji Grad Pula brine o svom zelenilu - što treba mijenjati, građane ili način ?
Zbog ogorčenja građana Pule, koje nam iznose putem Zelenog telefona, osjećamo obavezu još jednom reagirati, premda ni jedna dosadašnja reakcija očito nije utjecala na čudovišnu politiku Grada Pule prema zelenim površinama. Nezadovoljstvo puljana je došlo do te mjere da nam predlažu organiziranje prosvjeda. Nakon usvajanja PUP-a "Stari grad Pula", kojim se gradnja planirana u tri gradska parka, likvidacije drvoreda kod Kauflanda i onoga u Splitskoj ulici, stabala u Dobrilinom parku, i još na mnogim drugim mjestima u gradu, na red su došla i stabla ispred bivše zgrade Istragradnje. A uskoro će se rušiti i dobar dio Šijanske šume zbog izgradnje nove ceste...
Koliko još drvoreda i zelenih površina moramo izgubiti prije nego što netko u Gradu shvati njihovu vrijednost i da se mladica stabla ne može uspoređivati s gorostasima starima više desetljeća. U nekim europskim gradovima vodi se evidencija o svakom stablu, brine se o njihovom zdravlju jer o zdravlju i opstanku stabala ovisi kvaliteta života u gradu. Stabla umanjuju stres povezan s životom u gradu, ekološki su regulatori - apsorbiraju štetne emisije, reduciraju buku, zaštita su od prašine, blagotvorno utječu na vlažnost zraka. Stabla i grmovi su utočite raznim životinjama, koje su se prilagodile životu u gradu. Prilikom uklanjanja nekih pulskih drvoreda i sakaćenja zelenila nitko ne razmišlja o posljedicama na životinjski svijet koji je u njima nastanjen poput vjeverica ili ptica. Ptice su najbolji pokazatelj kvalitete našeg okoliša. Trebali bi se zabrinuti ako u našem okruženju imamo samo golubove, grlice i vrapce.
Ljudi putuju u druge hrvatske gradove i po svijetu i vide kako izgledaju zelene površine gradova koji su svjesni svog zelenog blaga. S pravom se pitaju jesu li osobe zadužene za brigu o zelenim površinama u Puli kompetentne za moderno planiranje urbanih zelenih površina. Duhovitiji predlažu da se sakupi novac i da im se plati put u Varaždin, da vide kako mogu izgledati gradsko zelenilo - kada se shvaća njegova važnost i blagodati.
Stabla su ključna za kvalitetu života u gradu i ne smiju se žrtvovati zbog graditeljske stihije. To je posljedica neznanja i skromne ekološke kulture gradske vlasti. Ako ona ne poznaje druge kategorije osim kratkoročne ekonomske, moramo ih podučiti o dugoročnoj dobiti od očuvanog zelenila koje se može izraziti i u novčanoj vrijednosti, a cijenu formira ekološka "usluga" stabala, povećanje atraktivnosti zelenih zona za investitore koji će radije svoje poslovanje smjestiti u njihovoj blizini, zatim povećanje vrijednosti nekretnina koje se nalaze uz parkove i zelene površine itd.
ISPRIKA UPRAVE ARENATURISTA PREMANTURCIMA
Nakon pripćenja Zelene Istre o slučaju onemogućenog pristupa pomorskom dobru u kampu Stupice u dnevnom tisku oglasila se uprava Arenaturista. Oni su se ispričali stanovnicima Premanture zbog nesuglasica oko sprečavanja ulaza u kamp Stupice te su objavili da stanovnici Premanture mogu ući u kamp uz predočenje osobne iskaznice.
No, to je samo dio konačnog rješenja ovog problema budući da pravo na pristup pomorskom dobru imaju svi građani Hrvatske. NO, to će rješavati inspekcija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
OGORČENI MJEŠTANI PREMANTURE
Na servis Zelenog telefona 28. svibnja ove godine stigla nam je prijava mještana Premanture koji su ogorčeni što se ulaz u kamp Stupice počeo naplaćivati i pješacima. Budući da su navikli šetati uz obalu kampa Stupice ne mogu vjerovati da im se od sada to i naplaćuje.
U Zakonu izričito piše kako se mora osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra (NN 128/04), na ovakav način krši se zakon i prava građana.
Razgovarali smo i s direktoricom autokampova Arenaturista gđom Sonjom
Brocca Nastić koja nam je rekla da su odlučili naplaćivati ulaz pješacima kako bi naplatili korištenje infrastrukture kampa (tuševi, wc-i i sl.) te kako bi se osigurali od eventualnih krađa. Također je istaknula kako Arenaturist nije na niti jedan način fizički ogradio pomorsko dobro. No, nije odgovorila na pitanje kako da građani "slobodno pristupe obali"? Možda bi mogli preletjeti do obale?
Kontaktirali smo i pročelnicu JUO općine Medulin gđu. Suzanu Racan Stern koja nas je obavijestila da je Općina poslala prijavu Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zbog neovlaštene uporabe pomorskog dobra od strane Arenaturista.te su prijavu proslijedili i Lučkoj kapetaniji u Puli te se nadaju da će taj problem biti ubrzo riješen u korist svih građana.
Takav slučaj dogodio se i s autokampom Stoja kada je Arenaturist pod pritiskom grada Pule i građana bio prisiljen osloboditi pristup pomorskom dobru.
INTERVENCIJOM GRAĐANA SPAŠENA STARA LIPA U LOBORICI
* LIpa_Loborikamala.jpg:
Na servis Zelenog telefona 13. svibnja 2008. stigla je prijava uznemirenih mještana Loborike koji su nam dojavili da će se zbog radova na cesti odrezati jedna stara lipa. Mještani su bili angažirani te su odmah svoju molbu proslijedili i općini Marčana. Naši aktivisti izašli su na teren i razgovarali s mještanima te s načelnikom Općine koji im je objasnio da je pročelnik već izašao na teren i u dogovoru s izvođačima radova odlučio da će se lipa sačuvati.
Ovo je pravi primjer dobre komunikacije mještana i lokalne uprave i samuprave te dokaz da se ponekad i građevinski radovi mogu prilagoditi zelenilu
TVRDOGLAVI VLASNIK UPORNO UNIŠTVA MORSKU OBALU U PERUŠKIMA
Nevjerojatno je koliko ljudi mogu biti uporni u svojim nastojanjima da unatoč svim zakonima, zabranama i kaznama i dalje bespravno grade. Kad se ta gradnja odvija na samoj morskoj obali pri čemu se obala nasipava šljunkom razlog za uzbunu je još veći.
Još 2006. godine vlasnik neurbaniziranog posjeda uz samo more, između Rta Sočaj i uvale Jalnica u Peruškima, odlučio je dio obale pregraditi zidom. Mještani su slučaj prijavili općini Marčana i udruzi Zelena Istra. Brzom intervencijom Građevinske inspekcije gradnja je zaustavljena te je postavljen natpis sa zabranom daljnjih intervencija u prostoru.
I evo, nakon dvije godine dotični gospodin je uklonio ploču te nastavio graditi zid i k tome je odlučio svoju "privatnu" plažu nasipati šljunkom.
Slučaj smo odmah prijavili Općini, Građevinskoj inspekciji i Lučkoj kapetaniji te se nadamo njihovoj brzoj intervenciji. Ovaj slučaj otkriva jedan širi problem koji Općina Marčana ima sa bespravnom gradnjom, jer je postotak takve gradnje u Općini Marčana izuzetno velik, a po tom pitanju tek je nedavno pokrenuto sankcioniranje i saniranje takvih objekata. Neke su bespravno sagrađene kuće čak dobile i kućni broj! Dakle, uzimajući u obzir takvo stanje ovakvi slučajevi uopće nas ne iznenađuju!
SPAŠENA LOKVA U KAŠTELU
* barska kornjača:
Na Zeleni telefon stigla nam je prijava građana da je jedan mještanin Kaštela odlučio zatražiti od Grada Buja da zatrpa lokvu koja se nalazi u neposrednoj blizini naselja. Na tu njegovu molbu u Gradu su mu odgovorili da bi trebao skupiti dovoljan broj potpisa mještana koji se također slažu s time.
Zabrinuti mještani ne slažu se s takvom inicijativom te su zatražili našu pomoć kako bi spriječili uništavanje tog vodenog staništa u kojem su primijećeni mladi i odrasli primjerci barske kornjače.
Lokve su vlažna područja koja, osim što su slatkovodna staništa mnogih ugroženih vrsta (posebno vodozemaca i gmazova), se nalaze na Ramsarskom popisu i spadaju u najugroženiji tip staništa u Hrvatskoj upravo zbog ljudske djelatnosti i zanemarivanja.
Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) čl. 50 i čl.51, lokve spadaju u ekološki značajna područja te nije dopušteno njihovo isušivanje i zatrpavanje ako se time ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti i očuvanje biološke raznolikosti. Fizička osoba može biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 7 000-30 000 kuna ukoliko prekrši spomenuti zakon.
Razlog sve manjeg broja životinja iz skupine vodozemaca i gmazova najvećim je dijelom nestanak staništa i mrjestilišta. Barska kornjača (Emys orbicularis) se u Hrvatskoj nalazi na Crvenom popisu i prema IUCN-ovom kriteriju ubrojena je u NT (niskorizična skupina) sa negativnim trendom prema VU (rizična) te je potrebno obratiti veliku pozornost njenoj zaštiti. U Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) ova vrsta je svrstana u posebno zaštićene vrste i određena je naknada od 1.000,00 Kn u Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama.
Sve te informacije proslijedili smo Gradu Buje kako bi im ukazali na važnost
revitalizacije ovog slatkovodnog staništa kako bi se spriječilo daljnje propadanje, a time i nestajanje ugroženih vrsta. Mještani MO Kaštel voljni su sudjelovati u uređenju i zaštiti spomenute lokve.
Također smo o ovom staništu zaštićenih barskih kornjača obavijestili i Naturu Histricu koja zasad nije zabilježila to stanište barske kornjače te će zajedno sa svojim biolozima posjetiti lokvu te će stručnim savjetima pomoći mještanima u uređenju lokve.
To bi mogao biti dobar primjer početka revitalizacije slatkovodnih staništa na tom području, dok su u Istri revitalizaciju već započeli provoditi neki gradovi, poput Rovinja - lokva Kukuletovica. Tako bi napokon lokve u Istri dobile mjesto koje zaslužuju kao dio prirodne i kulturne baštine ovog kraja.
SJEČA BOROVA U VRČEVANU
Prijavljena je sječa dvadesetak borova u Vrčevanu (Općina Medulin). Kontaktirali smo komunalno redarstvo no, njima je to bila prva informacija te nam nisu mogli dati konkretnije podatke dok ne izvide situaciju na terenu. Odlaskom na teren utvrdili su da se radi o privatnom zemljištu te da vlasnik nije zatražio dozvole za sječu tih stabala. Vlasnik će morati nadomjestiti počinjenu štetu zamjenskom sadnjom. U pravilu, iako se radi o privatnom posjedu vlasnik je dužan zatražiti dozvolu od Općine.
NOMADSKO STOČARSTVO U KATUNIMA
Mještani sela Katun i okolice kod Poreča, traže da se poduzmu mjere kako bi se spriječila drska samovolja i uporno kršenje zakona jednog ovčara koji vrši ispašu na širem području MO Baderna. Naime, on napasa čak 400 grla ovaca po privatnim površinama (oranicama, livadama, šumarcima) čime dolazi do šteta na poljoprivrednim usjevima kao što su nasadi ulika, voćnjaka, pšenice, ječma i dr.,Mještani osobito upozoravaju da je u obližnje jame i rupe odložena velika količina otpadne vune i znatan broj crkotina.
Mještani su obavijestili Komunalno redarstvo koje je slučaj prijavilo Veterinarskoj inspekciji, Sanitarnoj inspekciji i Policiji.
No, nisu slučaj prijavili Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva-Stočarskom inspektoratu koji je zapravo nadležan za takve slučajeve. Zelena Istra je njima proslijedila prijavu te će oni sukladno svojim ovlastima poduzeti sve potrebne mjere.
Nadamo se da će slučaj biti riješen na zadovoljstvo mještana Katuna koji su potpisali i peticiju te sazvali zbor građana kako bi ukazali na problem koji ih već mjesecima muči.
DEVASTACIJA PARK ŠUME SOLINE
Na Zeleni telefon stiglo je nekoliko prijava mještana Vinkurana i Pješčane Uvale u medulinskoj općini o devastaciji Park šume Soline. Mještani su dojavili da je netko raskrčio veliki komad parcele te je izravnao i nanio velike količine građevinskog materijala, šute i kamenja te da je zatim nasipana velika količina zemlje.
Nedugo nakon prijava u dnevnom tisku je objavljen članak u kojem vlasnik demantira bilo kakve nezakonitosti glede uređivanja parcele pozivajući se na naputak koji je dobio od Općine Medulin nakon što ih je obavijestio da će urediti parcelu.
U komunalnoj službi Općine Medulin izjavili su da vlasnik parcele nije prekršio zakon jer je u propisanim okvirima očistio prilaz i površinu svoga zemljišta. Također su rekli da vlasnik nije prekršio zakon o zaštiti okoliša i graditeljstva.
No, počnimo od početka, Park šuma je prirodna ili sađena šuma veće krajobrazne vrijednosti namijenjena odmoru i rekreaciji.
Područje Park šume Soline prirodni je fenomen jer ima vrlo dobro razvijene guste makije koja je na mjestima razvijena do stadija šume hrasta crnike (As. Orno-Quercetum ilicis), posebnih vizualnih i mikroklimatskih vrijednosti.
Stoga se u tom području treba pridržavati strogih mjera zaštita:
*unutar područja zaštite nisu dozvoljene radnje koje mogu negativno mijenjati integritet zaštićenog objekta, posebno:
*komercijalne djelatnosti koje mogu bitno mijenjati pedološke, mikroklimatske, hidrološke i druge uvjete.
*sječa i paljenje drvnog i drugog materijala i odlaganje takvog mateijala ili bilo kojeg drugog otpada
*odvijanje kolnog prometa (izvor:http://www.natura-histrica.hr/website/app/?wrmap=Soline)
Budući da je to područje pod ingerencijom J.U.Kamenjak njima smo prijavili slučaj i dobili odgovor da su oni nakon obilaska terena slučaj prijavili Inspekciji zaštite prirode u Rijeci. I sad se postavlja pitanje ako je sve po zakonu, kako tvrde iz Općine, zašto je J.U.Kamenjak prijavila taj slučaj? Očito je prijavila kršenje Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). A tim zakonom je utvrđeno (čl.17 stavak 2) da su u Park šumi dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje i uređenje.
Najnovije vijesti vezane uz slučaj Park šume Soline, koje su nam stigle od J.U.Kamenjak, jesu da je Inspekcija za zaštitu prirode istražila slučaj te pokrenula prijavu protiv vlasnika spomenute parcele.
PROSVJED STANARA U MOHOROVIČIĆEVOJ ULICI ZBOG SJEČE STABALA
* prosvjed stanara:
Zbog sječe četiri bagrema te davanja dijela gradskog prostora u Mohorovičićevoj ulici Talijanskoj osnovnoj školi "Giuseppina Martinuzzi" za izgradnju igrališta, jučer su nas nazvali ogorčeni građani na Zeleni telefon ne znajući što da učine. U kratkom roku smo zajedno s građanima organzirali prosvjed te pozvali medije kako bi javnost upoznali s problemom i upozorili gradske vlasti o nastalom problemu.
* odrezana stabla bagrema:
Naime, preko noći ograđen je veliki dio zelene površine na kojoj su bila stabla i parking za stanare nasipan šljunkom radi proširenja budućeg igrališta sportske dvorane. Na taj način stanarima je prepriječen put kojim su se služili već 40 godina i kojim sva djeca s Gregovice idu u školu, izgubili su i mjesta za parking kao i prekrasna stabla. Stanari su ogorčeni što ih nitko nije ni obavijestio o tome.Isključivanje javnosti iz odlučivanja pokazalo se i ovaj puta kao štetan korak jer rezultira jedino otporom građana i očitim nezadovoljstvom. Da su se građani uključili na vrijeme ukazali bi na važnost prilaznog puta parkinga kao i na vrijednost stabala koja su sami posadili. Na taj način do problema možda ne bi ni došlo već bi se postigao nekakav kompromis.Voditeljica gradilišta nije bila spremna na komunikaciju sa stanarima i jasno im je dala do znanja da joj njihovo mišljenje uopće nije bitno.
Slijedećeg dana predstavnici stanara i Zelene Istre posjetili su dogradonačelnika i ukazali na problematiku te pokušali doći do nekakvog zajedničkog rješenja iako je za stabla bagrema već prekasno.
Izgleda da je otpor, prosvjed i pobuna jedini način komunikacije građana s gradskim vlastima..
JOŠ JEDAN DRVORED JE PAO
* likvidiran drvored u Splitskoj:
Dana 20.02.08. negdje oko 9 i 30 sati ostali smo bez još jednog pulskog drvoreda.
Radi se o drvoredu u Splitskoj ulici, u blizini Veslačkog kluba. Nije nam poznat službeni razlog rezanja spomenutih stabala. Neslužbeno doznajemo da se korijenje stabala diže i uništava asfalt. Zanimljivo je da smo u proteklih godinu dana više puta primali pozive vezane uz Splitsku ulicu i prolazak uljanikovih sekcija koje su u više navrata oštetile grane tih istih stabala te su radnici čak i sami pilili grane ne bi li sekcije mogle proći.
Pogledamo li unazad, nedavno je zbog građevinskog lobija "šutke pao" i drvored u Šijani (nasuprot Plodina), a samo u lijepom sjećanju ostaje nam i drvored u Santorrinijevoj ulici.
Ni parkovi nisu bili pošteđeni pa su tri stabla u parku Jurja Dobrile kod katedrale zbog nepažljivog okopavanja bagerima oštećena i zatim ispiljena.
* p2200112mala.jpg:
Mnogi vjerojatno nisu primijetili da je i drvored na pulskoj zaobilaznici nedavno oštećen jer je jedna građevinska tvrtka prilikom radova raskopala i razrezala korijenje nekolicine borova na zaobilaznici. Borovi su tako raskopani stajali punih mjesec dana. Po riječima stručnjaka iz gradskog Odjela za održavanje javnih zelenih površina te vrste borova su izrazito osjetljive i moguće je da će za dvije tri godine doći do sušenja stabala.
No, to neće biti sve jer se uskoro zbog proširenja ceste od raskršća u Šijani do stancije Peličeti planira izgradnja dodatne dvije trake ceste te će se u cijeloj toj dužini od 3,2 km posjeći pojas zaštićene Park šume Šijana.
I nakon ove "crne" statistike jedan komentar stanara Splitske ulice zvoni mi u ušima: "Pa, ne bi li se asfalt trebao prilagoditi našem drvoredu, a ne drvored asfaltu!
ŽIVOTINJSKA FARMA
Od 2005. godine stižu nam prijave vezane uz jedan slučaj držanja svinja u neposrednoj blizini centra Medulina. Iako je u tom djelu dozvoljeno držanje životinja problem je što se vlasnik ne pridržava osnovnih sanitarnih i higijenskih uvjeta. Tako nam se građani žale na nepodnošljiv smrad koji se širi, opasnost od zaraza koje prenose glodavci, muhe i komarci. Okoliš svinjca je katastrofalan, hrana za njihovo hranjenje je razbacana svuda okolo pa se smrad svuda širi.Svinjac je građen od betonskih bloketa, a ispred njega, ne računajući ostalo smeće, stoje hrpe slame pomiješane sa svinjskim gnojem, plastične vreće s pomijama u kojima su se izlegli crv, stari kruh i tikve.
Slučaj je više puta prijavljivan Komunalnom redarstvu, Sanitarnoj inspekciji, Veterinarskoj inspekciji no, nije bilo nekih većih rezultata jer bi vlasnik privremeno doveo u red posjed i za mjesec dana sve bi opet bilo po starom.
Prema Odluci o komunalnom redu Općine Medulin, članak 57, stavak 4., Upravni odjel Općine Medulin može na temelju prijave ili po službenoj dužnosti zabraniti držanje domaćih životinja i na područjima gdje je to inače dopušteno, ako narušava izgled okoline, odnosno ne ispunjava sanitarno-higijenske uvjete no, ta mogućnost nije iskorištena.
Nakon što su neki mediji odlučili napraviti reportažu o tom slučaju svinjac je, kako saznajemo,nekim čudom uređen i očišćen! Reportaža je izostala, svinjac je napokon uređen, a susjedi se nadaju da će tako i ostati.
CEMENTNA PRAŠINA SVUDA OKO NAS
Građani koji žive u neposrednoj blizini Tvornice cementa Pula žale se na prašinu koja se svakodnevno skuplja po prozorima i namještaju. Također napominju da su primijetili da vikendima prašine ima još i više te da je s 30. na 31.01.2008.sve bilo puno crne prašine.
Nazvali smo Inspekciju zaštite okoliša, oni su nam objasnili da se mjerenja kvalitete zraka provode svakodnevno te da su sva mjerenja digitalno zabilježena te da je moguće provjeriti razine štetnih tvari u zraku u prijašnjem periodu.
Inspekcija zaštite okoliša provjerit će o čemu se radi te nas obavijestiti o poduzetome.
ŠUMA ALEPSKOG BORA ZATRPANA GRAĐEVNSKIM MATERIJALOM
12. veljače nazvali su nas mješatni Sv. Lovreča i prijavili nam uništavanje šume alepskog bora. Naime, sa obližnjeg gradilišta sav građevinski otpad odlaže se u šumu te je sada gotovo zatrpana građevinskim materijalom. Mještani ne mogu vjerovati da već mjesecima nitko nije reagirao te da nesavjesne građevinare nitko nije upozorio i sankcionirao.
Kontaktirali smo komunalno redarstvo općine Sv.Lovreč, oni su prijavu proslijedili Hrvatskim šumama te se nadaju da će slučaj biti ubrzo riješen, a počinitelji sankcionirani. Pitanje je samo da li će alepski borovi preživjeti jer je poznato da su izrazito osjetljivi te bi lako moglo doći do sušenja.
INVAZIJA ANTENA ZA MOBILNU TELEKOMUNIKACIJU SE NASTAVLJA...
* jedna od bespravno postavljenih antena tvrtke TELE2:
Još jedan slučaj postavjanja antena za mobilnu telekomunikaciju prijavljen je na Zeleni telefon. Ovog puta radi se o zgradi na Verudi i baš kako to i inače biva jedan dio stanara prihvatio je ponudu tvrtke TELE2, dok ostale stanare nitko nije ni pitao za mišljenje. Isti slučaj imali smo i ljetos u Šijani no, tamošnji stanari su se aktivirali i svoje primjedbe su poslali na desetak adresa od Ministarstava, Ureda državne uprave, Agencije za telekomunikacije i još uvijek ustraju u svojoj borbi.
Prema informacijama stanara iz ulaza broj 15 na Verudi, njihovi susjedi s broja 13 pregovaraju s mobilnim operaterom Tele 2 koji bi, ukoliko pristanu na postavljanje antene na krov zgrade, navodno dobili novi lift.
Predstavnik stanara s broja 15, potvrdio nam je informaciju rekavši da se protivi takvom aranžmanu u kojem se ljude iz susjednih ulaza ništa ne pita iako je krov zajednički te kaže kako su i pri postavljanju prve antene na zgradu bili dovedeni pred gotov čin.
- Mega kompanije jednostavno kupe dio stanara. Staviti još jednu antenu na našu zgradu je suludo, zar nitko ne vodi računa da je Osnovna škola Stoja u neposrednoj blizini tih izvora zračenja? Tko može svoje zdravlje i zdravlje svojih susjeda prodati za 1200 eura koliko bi dobio svaki stan na broju 13?, pita se Filipović koji je rekao da će što prije sazvati zbor stanara na kojem će im pojasniti što se priprema te da će na zboru odlučiti što će dalje poduzeti.
Prema njegovim informacijama ni dio stanara s broja 13 ne slaže se s pristankom za postavljanje antena iako ovog trenutka nema točne brojke o koliko ljudi se radi.
Budući da već duže vrijeme "vodimo bitku" s problemom zračenja pomoći ćemo i ovim građanima da pokušaju ostvariti svoja prava. Povezati ćemo ih i sa drugim inicijativama građana koji će im moći prenijeti svoja iskustva u borbi protiv invazivnih mobilnih operatera koji ne prezaju pred ničim, zakon je za njih samo mrtvo slovo na papiru...
UNIŠTENI BOROVI NA ZAOBILAZNICI
Prošlo je već desetak godina od kada je posađen drvored na pulskoj zaobilaznici. Iako je bilo poteškoća u njegovom preživljavanju (sjećate se da su neki građani uporno krali sadnice borova)nakon desetljeća ipak se nazire jedan pravi drvored. No, ta slika narušena je prije mjesec dana kada su nesavjesni građevinari prilikom radova raskopali i razrezali korjenje nekolicini borova na zaobilaznici. Nakon dojave građana kontaktirali smo Odsjek za zaštitu okoliša u kojem nisu imali nikakva saznanja o počinjenoj šteti. Po riječima njihovih stručnjaka vjerojatno je prekasno da se borovi spase jer su te vrste izrazito osjetljive i moguće je da će za tri godine doći do sušenja stabala. No, više će znati nakon izlaska na teren. Tko će odgovarati za počinjenu štetu? Kako to da je trebalo mjesec dana da se slučaj uoči i prijavi nadležnim službama? Da li će borovi biti spašeni? Čekamo odgovor...
ZAPALJEN I OSTAVLJEN AUTOMOBIL U ŠIJANI
Nepoznati počinitelj ostavio je na zelenoj površini u pulskom naselju Šijana olupinu starog auta i pritom je zapalio! Slučaj smo prijavili komunalnom redarstvu koje je izašlo na teren i fotodokumentiralo slučaj. Angažirali su ovlaštenu tvrtku za zbrinjavanje takvog otpada te će izgorjela olupina biti uklonjena i pravilno zbrinuta kako otpadna ulja olupine ne bi iscurila u tlo. Kako je nekome palo napamet da namjerno zapali stari autombil? Vjerojatno iz čiste ljudske gluposti jer o štetnim posljedicama sigurno nisu ni razmišljali.
BITI ĆE PARKIRALIŠTE, NEĆE BITI PARKIRALIŠTE...
Zavrzlami i proturječnim odgovorima o izgradnji parkirališta u dvorištu osnovne škole Stoja nema kraja jer je pročelnik naknadno demantirao odgovor upućen Zelenoj Istri (u kojem tvrdi da će parkiralište biti izgrađeno) opravdavajući se da su ga sastavili njegovi suradnici te da ga je potpisao ne pročitavši prethodno sadržaj dopisa. Bilo kako bilo, nadamo se da će taj odgovor biti službeno potpisana dezinformacija te da učenici neće veliki odmor provoditi na parkiralištu!
VELIKI ODMOR NA PARKIRALIŠTU
* dvorište o.š. Stoja:
Zbog učestalih upita zabrinutih roditelja o navodnoj izgradnji parkirališta u školskom dvorištu O.Š. Stoja poslali smo Gradu upit te 18.12. dobili odgovor u kojem stoji da će do izgradnje parkirališta ipak doći kao i da će se s površine planirane za parkiralište otpiliti i ukloniti stabla koja se tamo nalaze.
Neshvatljive su nam takve odluke kojima se djeci oduzima prostor za igru, a još je čudnije što istovremeno Grad Pula daje sasvim suprotne informacije, roditeljima, Školskom odboru i nekim medijima.
Nakon primljenog odgovora kontaktirali smo ravnateljicu škole kojoj je to bila prva informacija da će gradnje parkirališta ipak biti. Želi li to Grad iskoristiti zimske praznike i izbjeći prosvjede roditelja te izgraditi navedeno parkiralište bez dizanja prašine?
ILEGALNO ODLAGALIŠTE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA U ŠIŠANU
Prijavljeno je divlje odlagalište građevinskog materijala koje se odlaže u jednu vrtaču . Budući da je poznato kako su vrtače jedan od važnijih fenomena krškog područja te da su od velikog značaja nevjerojatno je kako je ova vrtča zatrpana i nepovratno uništena, a da do sada nitko ozbiljnije nije reagirao ili imao saznanja o tome. Odlagalište se nalazi na samom ulazu u Šišan, točnije naselje Montiron. Odlagalište nije poznato Jedinstvenom upravnom odjelu općine Ližnjan po riječima voditeljice iako komunalni redar ima neka saznanja.
Izašavši na teren u pratnji djelatnice JUO Ližnjan uvjerili smo se u istinitost prijave. Na prvi pogled ne može se zaključiti da se tu nalaze kubici i kubici građevinskog otpada jer se on nalazi u vrtači koja je njime skroz zatrpana i zatim izravnana. Sad izgleda kao jedna prazna ledina, a prijavitelj nam je objasnio da su se unutra bacale i olupine te svakakav krupan otpad. Tako je jedna vrtača totalno uništena,a da bi sve bilo još nevjerojatnije ulaz je zatvoren lancem te pristup vrtači imaju točno određeni pojedinci koji već godinama tamo odlažu građevinski materijal.
Iz općine Ližnjan su nam poslali izvadak iz katastra. Uvidom u katastar utvrdilo se da je dio u privatnom vlasništvu, a drugi dio zemljišta se vodi kao društveno vlasništvo, ali se nalazi van granice građevinskog područja pa je u nadležnosti RH.
Poslala sam prijavu Inspekciji zaštite okoliša te sad čekamo njihovu intervenciju.
OPASAN OTPAD U ŠIJANSKOJ ŠUMI
Dobili smo prijavu da je u park šumi Šijana netko odložio bačve prepune motornog ulja koje se već počelo razlijevati po tlu.
Kontaktirali smo Komunalno redarstvo koje je obavijestilo Šumariju, a oni su angažirali Metis koji je ovlašten za zbrinjavanje te vrste otpada.
Tako su bačve uklonjene još istog dana.
Poručujemo "šporkulji" i ostalim građanima da veće količine starog motornog ulja besplatno mogu odložiti u Metisu ili Jadran-metalu dok manje količine mogu zbrinuti na benzinskoj stanici INA u Šijani u Puli.
Dakle, alternativa postoji potrebno je samo malo osobne i društvene odgovornosti!
Park šuma Šijana već dugo čeka da joj netko posveti više pažnje, a u međuvremenu "carska" šuma sve više liči na smetlište umjesto na šetalište te je ljudi i dalje tretiraju kao odlagalište otpada .
Trebali bi se ugledati na grad Rovinj koji je prepoznao vrijednost svoje park šume i prekrasno je uredio te se tamo vjerojatno građani ne bi ni usudili odložiti bilo kakav otpad.
ŽIVOT UZ STARU PLINARU
U kakvom je stanju Stara Plinara? Upitali su nas građani koji žive neposredno u blizini. Saznali su da uprava Plinare d.o.o. želi ukinutu zaštitarsku službu koja osigurava objekt 24 sata dnevno i umjesto nje uvesti video nadzor. Razumljivo je da stanarima nije svejedno. Smatraju da je Stara Plinara u lošem stanju, da je okoliš Plinare neprohodan, a napušteni objekti u blizini nje potencijalno opasni. Također upozoravaju na razrušeni kameni zid koji je jedina prepreka mogućem sletanju auta s ceste prema Pješčanoj uvali. I da se dogodi nekakav incident da li bi preko video nadzora službe mogle dovoljno brzo reagirati?
Sva pitanja koja muče građane uputili smo Plinari d.o.o. i ubrzo dobili njihov odgovor kao i poziv da se dođemo sami uvjeriti u načine osiguranja i kontrole objekta.
Šef odjela proizvodnje plina i održavanja Ž.Rakić odgovorio nam je da se uz nadzor zaštitarske službe i daljinskim nadzorom nivoa plinospreme osigurava prostor te da se vrše kontrole od strane protupožarne inspekcije i inspekcije zaštite okoliša. Djelatnici Plinare svakog mjeseca posebnim instrumentima ispituju plinospremu na propuštanje, o čemu se vodi posebna knjiga. Svake tri godine Ex agencija vrši nadzor ispravnosti objekta. Napomenuo je da su u postupku uvođenja cjelodnevnog video nadzora objekta, no nije spomenuo ukidanje zaštitarske službe (iako smo iz kasnijeg razgovora saznali da je ukidanje službe na razmatranju).
Naveo je da će se uvođenjem zemnog plina u gradu Puli (3-5 godina) postepeno smanjivati potrošnja gradskog plina, pa će tako i plinosprema gubiti ulogu, a nakon gašenja proizvodnje gradskog plina će se i "velika" plinosprema staviti van funkcije.
Budući da svaki element plinske mreže može predstavljati potencijalnu opasnost smatramo da je potrebno povećati mjere zaštite, a ne smanjiti ih na taj način da se ukine zaštitarska služba.
SJEČA ŠUME U ŠTINJANU
Nazvali su nas zabrinuti mještani Štinjana koji su prijavili da u njihovom susjedstvu netko sječe šumu. Do prijave je već bilo posjećeno više metara kubnih drva. Prijavitelj je objasnio da se ne radi o šumi već pašnjaku na kojem su stabla stara dvadesetak godina. Budući da je za uništavanje javnih zelenih površina i sječu stabala na javnim zelenim površinama nadležan komunalni redar. I građani i mi smo najprije prijavili slučaj komunalnom redaru. Komunalni redar je izašao na teren, uvjerio se u istinitost prijave no, nije zatekao počinitelja. Kad su građani ponovno zatekli počinitelja pozvali su policiju koja ga je i legitimirala. Iako počinitelj tvrdi da je posjed u njegovom privatnom vlasništvu nakon toga nije nastavio sa sječom, a i otpiljena drva još su uvijek tamo. Sljedeći korak je bio utvrditi u čijem je vlasništvu zemljište.
Komunalni redar uvidom u katastarske čestice utvrdio je da je posjed u vlasništvu RH te je shodno tome slučaj prijavio Državnom odvjetništvu budući da oni zastupaju interese RH.
Da je takva praksa u ovim zimskim mjesecima česta, dokazuje nam još jedan takav slučaj sječe šume u Šišanu. Ta šuma je također u državnom vlasništvu, ali nismo uspijeli naći počinitelja.
ANTENE U MUTVORANU
Mobiteli su danas sastavni dio svakodnevice i gotovo ne možemo zamisliti suvremeni život bez njih.
U Hrvatskoj je sve više mobilnih operatera pa tako i sve više odašiljača. No, pitanje je gdje se ti odašiljači postavljaju i pod kojim uvjetima te da li netko obavještava građane o namjeri postavljanja istih. Tako nas je nazvao zabrinuti građanin iz općine Marčana točnije Mutvorana. koji nam je ispričao da su tijekom vikenda nepoznati radnici podignuli antenski stup visine 15-ak metara u blizini Mutvorana. U Općini također nisu imali nikakve informacije o tome.
To je treća antena koja se tamo nalazi i možemo reći da antene operatera za mobilnu telefoniju tamo niču kao gljive poslije kiše i tako nagrđuju izgled mjesta i okolice, a prvenstveno povećavaju razinu zračenja. Stanovnici sela Cokuni (tog malog sela velikog srca, kako oni kažu) odlučni su u nastojanju da se bore protiv treće antene u svojoj okolici, te su se i sami organizirali i poslali prijavu Ministarstvu prometa i veza.
Stanovnike, osim razine zračenja antene, zabrinjava devastacija kulturne baštine i krajolika sela Mutvoran i njegove okolice. Posebice što je Kulturno-povijesna cjelina Mutvorana zaštićena od strane Ministarstva kulture i nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara.
Mi smo uputili upit tvrtci TELE2 od kojih tražimo konkretne informacije o dozvolama, razinama zračenja, izvršenim mjerenjima i ostaloj regulativi. Predmet smo poslali i Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka- Upravi za telekomunikacije i poštu te Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije.
Iz Hrvatske agencije za telekomunikacije dobili smo odgovor da:
za lokaciju Cokuni k.č. 489/1 k.o. Krnica Agenciji nije podnesen nikakav zahtjev za izdavanje uvjeta građenja pa slijedom toga nikome nije izdala nikakove uvjete građenja na toj lokaciji.
Koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra mora prijaviti Agenciji za podatke o zemljopisnoj lokaciji i tehničke podatke za svaku postavljenu baznu stanicu u sklopu svoje pokretne telekomunikacijske mreže, i to u roku od osam dana od dana početka rada te bazne stanice.
Na temelju prijave koncesionara Agencija temeljem provjere izračuna i provedenih mjerenja izdaje potvrdu o sigurnosti kojom se potvrđuje da postavljena bazna stanica u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži ne stvara elektromagnetska polja kojima razine prelaze propisane vrijednosti.
Na navedenoj lokaciji koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga nije prijavio Agenciji postavljanje bazne stanice, pa slijedom toga Agencija nije izdala navedenu potvrdu.
I građevinska inspekcija je potvrdila da nemaju potrebne dozvole te je naredila uklanjanje bazne stanice. No, ta odluka nije ispoštovana te se stanica još uvijek nalazi na istom mjestu,a i započela je s radom.
Glasnogovornica TELE2 izjavila je da će postupiti po zakonu, no, do danas to nije učinjeno.
Iz Ureda državne uprave saznali smo da je istog dana kada smo prijavili slučaj tvrtka TELE2 zatražila lokacijsku dozvolu.
Da li živimo u pravnoj državi? Kakve su sankcije ukoliko netko ne poštuje zakon? Tko štiti interese građana? Imaju li građani pravo biti obaviješteni o promjenama u svom neposrednom okolišu? Ili je ovo još jedna borba protiv vjetrenjača...
Poštovana,
ispričavamo se što ste naš prvi odgovor smatrali nepotpunim, s obzirom da
se pridržavanje propisa odnosilo na zadnju odluku Građevinske inspekcije.
Tele2 će ukloniti testnu baznu stanicu s navedene lokacije.
Sa štovanjem,
Valentina Junaci
Voditeljica odnosa s javnoscu Tele2
POGON U BORUTU
Mnogi građani žale se na buku raznih pogona, tako je slučaj i sa pogonom Istarske ciglane u Borutu. Osim na buku građani su se žalili i na gusti dim i prašinu koju je tvornica ispuštala. Evo kako je glasila prijava:
Prijavljujem veliku buku koja dolazi iz pogona Borut, koja je dio firme Istarska ciglana d.d.; Cerovlje b.b.; 52402 Cerovlje. Bila sam zadnji put tamo prošlu nedjelju (21.10.2007) i tvornica radi
kao da nije nedjelja.
Buka je kontinuirana non-stop, bilo to radni dan ili neradni. Napominjem da kroz selo Borut prolazi Istarski ipsilon. Kuće su uglavnom smještene na obroncima brežuljaka. Također, tu je i željeznička pruka Pula - Lupoglav. Prema zakonu o buci kao izvor buke fali samo još zračni promet, čega ma povremeno. Radnim danom kad sve to skupa funkcionira je nepodnosljiva buka za jedno obično selo u Istri. (našoj Istri!!!)
Kao rezultat ljudi žive u velikoj bukom. Osim buke tu je i često ispuštanje dima ili prašine. Možete li reć tko to može ispitat?Hvala. Poslat ću i ja prijavu. U privitku Vam šaljem i fotografije.
Uputili smo dopis Istarskim ciglanama u kojem smo im postavili konkretna pitanja pozivajući se na Studiju utjecaja na okoliš.
Uputili smo dopis Istarskim ciglanama u kojem smo im postavili konkretna pitanja pozivajući se na njihovu Studiju utjecaja na okoliš. Oni su nam u zaista kratkom roku i odgovorili. Saznajemo da je Istarska ciglana d.d. ugovorila poslovnu suradnju s tvrtkom Rockwool Adriatic d.o.o. Pićan, radi proizvodnje briketa od otpadne kamene vune i letećeg pepela za potrebe tvornice kamene vune
Rockwool Adriatic d.o.o. Stoga je Istarska ciglana d.d. unutar svog postojećeg pogona u
Borutu (u sklopu postojeće i planirane zone gospodarske namjene) instalirala automatsku
liniju za proizvodnju spomenutih briketa budući da je tehnologija proizvodnje briketa
identična tehnologiji proizvodnje betonskih proizvoda na bazi vezivnog materijala cementa i
vode. Sve sastojke isporučuje tvrtka Rockwool Adriatic d.o.o., osim eventualno cementa.
Prema Popisu zahvata Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04) za ovaj
zahvat (proizvodnju nemetalnih mineralnih proizvoda - ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda, kapaciteta 10.000 t/god. i većeg) provedena je procjena utjecaja na okoliš.
Iz dopisa saznajemo da su zbog kvara na elektronici na filtrima silosa imali problema te je to razlog nekontroliranog ispuštanja prašine i dima. No, kako kažu, kvar je uklonjen.
Što se tiče buke nisu još uvijek zadovoljili standarde predviđene Studijom utjecaja na okoliš jer preša na liniji za proizvodnju, koja je u probnom pogonu, nije još akustički izolirana. Izolacija će se izvesti do kraja ove godine jer se čeka isporuka opreme za zvučnu izolaciju preše.
Postavlja se pitanje zašto nisu obavijestili javnost i mještane o kvaru na pogonu te o nedostacima zvučne izolacije jer Studijom je predviđeno i sustavno informiranje javnosti. No, ni to još nisu uspjeli organizirati.
Zanimljivo bi bilo provjeriti i ostale tvornice i pogone u Istri i vidjeti da li se pridržavaju mjera zaštite okoliša i svojih studija utjecaja na okoliš. Mislim da bi inspekcije imale pune ruke posla baš kao što sad imaju kad je u pitanju Rockwool.
SPAŠENA LOKVA U MARČANI
* p1010061.jpg:
Zeleni telefon primio je 6. lipnja 07. dojavu da je nepoznati počinitelj iskrcao cijelu prikolicu kamene vune u lokvu kraj Marčane. Time je ugrozio zaštićene životinjske vrste koje žive u lokvi te životinje koje se tu napajaju.
Lokaciju smo obišli i fotodokumentirali te odmah obavijestili Inspekciju zaštite okoliša. Inspektorica Marijana Božičević promptno je reagirala, izašla na teren i obavezala Općinu Marčana da kamenu vunu hitno ukloni budući da raspršena u prirodi može imati štetan utjecaj.
O slučaju smo obavijestili i Centar za obavješćivanje te Lovačko društvo koje će uz Općinu organizirati čišćenje lokve kako bi se što prije sanirala. Tako će zajedničkim angažmanom biti spašeno ovo vlažno stanište koje po Ramsarskom popisu spada u najugroženiji tip staništa u Hrvatskoj.
Počinitelj se stvarno morao potruditi ne bi li iskrcao taj štetni materijal upravo u tu lokvu do koje nije lako doći što je krajnje neodgovorno! Poručujemo mu da se zapita o svim štetnim posljedicama koje je uzrokovao svojim ponašanjem i da sljedeći put besplatno može odložiti do 2m3 (veličina auto prikolice) građevinskog materijala na odlagalištu Valmarin na Velom Vrhu!
DA LI SVATKO MOŽE PRISVOJITI DIO JAVNE POVRŠINE
* Vila Vulin:
Da li je moguće ograditi i prisvojiti dio javne zelene površine koja je k tome i pošumljena, pitanje je koje je nekolicina građana uputilo našem Zelenom telefonu. Naime, radi se o vlasniku Vile Vulin U Tomassinijevoj 10 koji je betonskim zidom visine 1,20 m ogradio dio šumice na Sisplacu ( nastavak šume Lungomare) i time proširio svoje imanje uzurpirajući dio javne površine.
Da je u našem gradu sve moguće uvjerili smo se nazivajući nadležne institucije. U Komunalnom redarstvu su upoznati sa slučajem i to su prijavili Građevinskoj inspekciji. U Građevinskoj inspekciji dobili smo informaciju da vlasnik nije ništa nezakonito izgradio budući da za betonski zid koji nije veći od 1,20 m ne treba građevinska dozvola te da je vlasnik sklopio nekakav ugovor s Gradom koji mu je ustupio tu javnu površinu-šumu.
Nazvali smo i Odsjek za imovinu koji nas je pak uputio na Odsjek za zaštitu okoliša, ali ni tamo nismo uspjeli doći do odgovora kakav je to ugovor sklopljen i na temelju čega, da li je bilo javnog natječaja i kada, po kojoj cijeni itd. , iako smo još prije više od mjesec dana poslali zahtjev za tom informacijom.
Postavlja se pitanje zašto građanima nisu dostupne informacije o tom slučaju
budući da temeljem Zakona o pravu pristupa informacijama (NN 172/03) na to imaju pravo? Da li to znači da svaki građanin Pule od Grada može tražiti da sebi ogradi dio šume? Ukoliko je neka površina javna trebala bi biti dostupna svim građanima, a ne samo pojedincima koji je k tome koriste u privatne svrhe.
Htjeli bi dodati da su nas građani redovito obavještavali o bagerima koji su prolazili kroz šumicu do objekta, o parkiranim kamionima u šumici, o hrpama odloženog građevinskog materijala i svim popratnim aktivnostima vlasnika objekta koji je šumicu pretvorio u svoje gradilište.
U prilogu Vam šaljemo molbu koju smo uputili Gradu te Vas Pozivamo da i sami istražite taj slučaj budući da nismo uspjeli doći do konkretnijih odgovora
KOME ZVONE ZVONA
U mjesecu lipnju dobili smo prijavu na Zeleni telefon zbog preglasne zvonjave zvona crkve Sv. Antuna u Puli i isto tako, zvonjave van vremena predviđenog zakonom. Naime, u Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) čl. 17 stoji da se naseljenim mjestima dopušta zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima od 7-19 sati. Iznimku čine oglašavanja zvona, odnosno elektroakustičkih uređaja za vjerske obrede na dane vjerskih blagdana.
Nakon što smo obavijestili Župni ured Sv. Antona o prijavi prilagodili su intenzitet i učestalost zvonjave. Danas su nas građani obavijestili da su zadovoljni poduzetim. Iako nam Sanitarna inspekcija, kojoj smo se obratili, nije našla shodnim niti odgovoriti slučaj je pozitivno riješen jer su srećom u Župnom uredu brzo reagirali te pokazali da se i dogovorom dviju strana mogu postići pozitivni rezultati. Ovaj slučaj je potvrdio, još jednom, kako je upravo tolerancija i međusobno uvažavanje i poštivanje ključ kvalitetnijeg suživota ljudi na jednom prostoru.
VRATITE NAM DRVORED!
Kad su građani saznali da je još jednom gradskom drvoredu došao kraj naš Zeleni telefon nije prestajao zvoniti. Naime, zbog izgradnje novog trgovačkog centra žrtvovan je još jedan drvored. Grad je nesebično i bez većih premišljanja izdao dozvolu za uklanjanje drvoreda tvrtci Kaufland d.o.o. U nemogućnosti da od Grada Pule dobijemo konkretnije podatke o zamjenskoj sadnji koja bi se trebala izvršiti na posjedu Kauflanda, poslali smo apel Kauflandu Hrvatska. U Odsjeku za zaštitu okoliša nisu nam konkretno odgovorili koliko će stabala biti posađeno na posjedu Kauflanda te kada će do te zamjenske sadnje doći. Smatramo da bi Odsjek za zaštitu okoliša trebao raditi više u duhu zaštite okoliša i u pregovorima sa tražiteljima dozvole za rušenje zastupati interes građana Pule i čuvati bogatstvo zelenila koje imamo.
Građani su se žalili i na samu lokaciju novog trgovačkog centra budući da je jednom naselju potrebnija uređena zelena površina, dječje igralište ili sportski sadržaj nego još jedan trgovački centar uz već postojeća tri koja se nalaze u samom naselju.
No, nije to prvi put da su potrebe građana zanemarene...