GODIŠNJI IZVJEŠTAJ ZELENOG TELEFONA ZA 2007. GODINU

* divlji deponij u Raklju:

UVOD

I ove 2007. godine Zeleni telefon radio je punom parom. Građani sve više primjećuju probleme u okolišu i prijavljuju ih. Žele sudjelovati i odlučivati o svom okolišu te su sve kritičniji prema institucijama koje ih često ignoriraju i ne shvaćaju ozbiljno kao i prema novim trendovima koji o zaštiti ne vode računa već im je krupni kapital na prvom mjestu.

U 2006. godini bilo je ukupno 227 poziva, dakle u prosjeku 19 poziva na mjesec. A u 2007. godini ukupan broj poziva iznosio je 259 dakle prosječno 22 poziva na mjesec. Drago nam je što svake godine bilježimo rast prijava na naš Zeleni telefon jer to ne znači da broj problema raste već da su građani odlučniji u pokušaju rješavanja tih problema. Kao i svih dosadašnjih godina i dalje mjesečno izvještavamo naše građane i sve nadležne službe o radu Zelenog telefona u sklopu mjesečnika Zelene Istre-ZINFO. Mjesečnik stiže na adrese mnogih naših članova kao i nadležnih službi te medija. Da su teme naših izvještaja uvijek zanimljive pokazuje i interes medija koji ih često i objavljuju.

I ove smo godine izlazili na teren i razgovarali s građanima, foto dokumentirali slučajeve, prijavljivali inspekcijama, obavještavali medije, tražili rješenja te i dalje gradili našu bazu podataka.

Osim svakodnevnog rješavanja slučajeva sudjelujemo i u radio emisijama na temu Zelenog telefona. Tako smo do sada na ARENA radiju predstavljali projekt Zelenog telefona kao i u posebnim emisijama razgovarali o najzanimljivijim aktualnim slučajevima. Želimo što više informirati građane o radu pojedinih službi koje im mogu pomoći u rješavanju problema u okolišu kao i o radu našeg servisa.

Sudjelovali smo i u mozaiku TV NOVE "Ekološke crtice". Zajedno sa ekipom TV NOVE odlazili smo na lice mjesta ekološkog "zločina" te pokušali približiti gledateljima slučajeve sa Zelenog telefona te na taj način i njih potaknuti da prijavljuju probleme u okolišu s kojima se svakodnevno susreću.

Cilj nam je da u 2008. godini još više poboljšamo rad našeg servisa te da građane što više informiramo o servisu Zelenog telefona. Stoga smo odlučili izraditi novu web stranicu Zelenog telefona koja će biti zanimljivija i raznovrsnija od dosadašnje. Tjedno ćemo izvještavati o najnovijim slučajevima, imati ćemo i online prijave kao i vodič kroz nadležne službe ne bi li potaknuli građane da ih i sami kontaktiraju. Na stranicama će se građani moći informirati i o radu Zelene Mreže, moći će pročitati Godišnja izvješća, a organizirati ćemo i foto natječaj.

Nadamo se da ćemo i u ovoj 2008. godini s novim idejama i s još više energije nastaviti onim putem kojim smo krenuli još 1997. godine.

UKUPAN BROJ PRIJAVA PO MJESECIMA

Graf 1 prikazuje kretanje ukupnog broja prijava na ZT po mjesecima. Ukupno smo u jednogodišnjem razdoblju primili 259 prijava. Možemo primijetiti da je najveći broj poziva ostvareno upravo u lipnju i srpnju i to čak 30 i 31 poziv za razliku od 2006. godine kad je u tim ljetnim mjesecima zvalo skoro upola manje građana. Veliki broj poziva bilo je i u travnju budući da se tada uređuju zelene površine i izvode građevinski radovi zbog kojih se, nažalost, zelene površine uništavaju. Najmanje poziva već tradicionalno bilo je u prosincu i kolovozu. Nekako su u tim mjesecima ljudi najmanje aktivni zbog godišnjih odmora i praznika. Budući da ni nadležne službe ni institucije u tom razdoblju ne rade, problemi se odgađaju za druge mjesece.

UKUPAN BROJ PRIJAVA PO VRSTAMA PROBLEMA

Tabela 2. prikazuje ukupan broj prijava po vrstama problema. Sve prijave su kategorizirane i podijeljene u trinaest kategorija: BUKA, GRADNJA, OTPAD, PROMET, RAZNO, RUDARENJE, ŠUME, VODE, ZELENILO, ZRAK, TLO, ZRAČENJA I ZELENILO. Svaka kategorija ima i svoje specifične probleme no, oni nisu statične prirode i mijenjaju se svakim novim slučajem. I u 2007. godini kategorija otpada je bila najzastupljenija i to sa 34,75% poziva što je 4% više nego u 2006. godini. Budući da se pitanje odlaganja i recikliranja otpada sve češće spominje dio poziva odnosio se na pružanje informacija gdje sa kojom vrstom otpada, kako reciklirati, što sa elektroničkim otpadom... Građani su upućivali i primjedbe što npr. u gradu Puli nema kontejnera za recikliranje, kao ni reciklažnih dvorišta. Javljali su se i građani središnje Istre koji se susreću s problemom odlaganja krupnog otpada. Ne postoje reciklažna dvorišta, organizirano prikupljanje nije svugdje organizirano, a mnoge općine zbog raštrkanosti i velike udaljenosti nekih sela i zaselaka imaju problema s odvozom krupnog otpada kao i divljim deponijima koje ne mogu kontrolirati. Na drugom mjestu po broju poziva nalazi se kategorija zelene površine sa 21,24% . Primjećujemo da je u odnosu na prethodnu godinu broj poziva u ovoj kategoriji veći za gotovo 10%. Kategorija razno je na trećem mjestu s 16,99% poziva, a zatim slijede kategorije gradnja s 6,56%, životinje 5,79% zračenje 3,47%, vode 3,47% te zrak s 2,32%, buka 1,93%, šume 1,93%, rudarenje 0.77% i promet 0.39%. Ovi postoci pokazuju koje probleme ljudi najčešće prijavljuju no, nikako nisu rangirani po važnosti i ozbiljnosti problema. Iako se manji postotak poziva odnosi primjerice na buku i zračenje možemo konstatirati da je Zeleni telefon tim problemima u 2007. godini posvetio puno pažnje te da smo uložili znatan napor ne bi li se napokon problem emisija buke i zračenja prepoznao i napokon počeo rješavati. I ljudi koji su nam prijavljivali te probleme uporni su želji da ih napokon riješe i u stalnom su kontaktu s nama jer rješavanje istih traje i mjesecima. U ovakvim slučajevima dolazimo do zaključka da pravna država ne funkcionira, iako zakon postoji svjedoci smo da se ne provodi u potpunosti.

Pregled nekih prijava u 2007. godini: prijavljena sječa stabala u dvorištu poduzeća Tehnomont u selu Bršćak, kod Roča prekopana je staza 800 m od izvorske vode na kojoj će se odvijati enduro utrke motorima i automobilima prijavljeno ogromno ilegalno odlagalište krupnog otpada u Šišanu prijavljeno mljevenje kamena ispred naselja Barbariga netko je posjekao hrast star 150 godina u selu Markovac kod Višnjana zatrpali su lokvu građevinskim materijalom prijavljena ogromna količina građevinskog materijala 20m od obale u Lovrečici (Umag) kamioni sa uljanikovim sekcijama oštetili stabla u Splitskoj ulici u Puli na zelenoj površini u Medulinu netko izbetonirao dio zbog postavljanja kioska stanovnici Orbanića prijavili nesnosan smrad koji se širi od Purisove farme u naselju Betiga došlo do najezde štakora neimenovani počinitelj devastira obalu tako što je izbrusio djelove plaže i krenuo betonirati građani pitaju na kojim plažama u Puli je dozvoljeno voditi i kupati pse te kojom je uredbom to određeno prijavljena bespravna gradnja petorokatnice u Premanturi prijavljena prekomjerna razina buke koju proizvodi tvornica u Žbandaju u Vinkuranu, u Park šumi Soline prijavljeno bespravno kampiranje prijavljeno nelegalno i opasno držanje i pretakanje velikih količina nafte iz cisterna na privatnom, neurbaniziranom, poljoprivrednom zemljištu u Medulinu u Mutvoranu prijavljeno ilegalno postavljanje antene za mobilnu komunikaciju TELE2 zabrinuti stanovnici ulice Pineta nazvali su nas jer se u neposrednoj blizini njihove kuće počela graditi trafostanica i to 4m od kuća u Parku prirode Učka nalazi se vojni stacionar. Prijavljeno nam je da septička jama nije ispravna te da sve fekalije odlaze u izvore vode te tako zagađuju tu vodu zabrinuti građani Buja prijavili su ispuštanje otpadnih voda kroz cijev koja izlazi iz klaonice. Cijev prolazi preko livade do jedne jame na susjednom privatnom zemljištu. na cesti Brgod-Trget u općini Raša nalazi se kontejner za mještane. No, tamo se već mjesecima odlaže svakakav krupan otpad te se kontejner nakrca smećem već prvog dana. Očito je potreba za još jednim kontejnerom i za reciklažnim dvorištem kako bi krupan otpad mještani imali gdje odlagati prijavljeno uništavanje stabala na cesti Poreč-Nova Vas-Višnjan-Tićan, stabla su oštetili djelatnici istarskih cesta kod redovnog održavanja prometnica

MREŽA ZELENIH TELEFONA U 2007. GODINI

Mreža Zelenih telefona održala je u godini dana tri sastanka u gradovima Zagreb, Čakovec i Karlovac.

Planom rada predviđeno je informiranje građana o važnosti odvojenog sakupljanja otpada. Udruga Franjo Košćec iz Varaždina vršila je edukaciju za više razrede osnovne škole o mogućnostima korištenja otpada kao izvora energije u skladu s principima zaštite okoliša i zdravlja. Udruga Zelena Istra organizirala je okrugli stol o planiranom budućem centralnom odlagalištu otpada u Istarskoj županiji. Sve ostale udruge informiraju građane putem ZT-a o mogućnostima kompostiranja, odvojenog sakupljanja starih baterija, elektroničkom otpadu.

Izdan je i "Vodič za rad na Zelenom telefonu" koji je namijenjen za pomoć pri radu starim ali i novim aktivistima ZT-a, a nastao je u okviru projekta "Širenje Mreže Zelenih telefona". Taj projekt je partnerski projekt Mreže ZT Hrvatske koju zastupa udruga Eko-Pan iz Karlovca, Ekološkog društva "Bura" iz Mostara (BiH?) i Pokreta gorana Novog Sada i Vojvodine (Srbija) Za vrijeme trajanja projekta udruge članice Mreže ZT Hrvatske prenijet će vlastita iskustva i znanja stečena radom na servisu Zeleni telefona udrugama za zaštitu okoliša i prirode u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Pripremljeni su su materijali za izradu druge brošure "Istraživanje i usporedbe EU i hrvatskih standarda u gospodarenju otpadom" koja bi trebala biti svojevrstan rezime zakonskih i stvarnih promjena koje su se dogodile u periodu od izdavanja prve brošure 2005. godine pa do kraja 2007. godine.

Izrađen je pravilnik o članstvu koji će biti poslan na mailing listu na konačno komentiranje prije usvajanja.

Mreža je u proteklom razdoblju tiskala "bukmarkere"namijenjene za promoviranje Mreže građanima, a namijenjena je za distribuciju po vrtićima, školama te knjižnicama.

U proteklom razdoblju primljene su dvije molbe za priključivanje u Mrežu zelenih telefona. Jedna je iz grada Knina za područje Šibensko-kninske županije, druga iz grada Koprivnice za područje Koprivničko-križevačke županije. Vizija Mreže je širenje na svaku županiju, odnosno da svaka županija u RH ima jedan ZT. Kako je udruga "Krka" iz Knina ispunila kriterije za pristupanje Mreži priključila se i u prosincu započela s radom. Na žalost, udruga "Ekološko društvo Koprivnica" nije ispunila postavljene uvjete za pristup Mreži.

Jedan od projekata Mreže koji je zaživio u svibnju 2007. godine je "Širenje mreže na regionalna područja", konkretno na Srbiju i BiH?. U sklopu tog projekta izrađen je i izdan već spmenuti "Vodič za rad na zelenom telefonu" i održalo se nekoliko predavanja i treninga za nove buduće aktiviste ZT-a. Želja nam je da se ovakav projekt širenja Mreže nastavi provoditi i na ostale države u regiji.

Mreža Zelenih telefona danas broji deset udruga-partnera: Ekološko društvo Pan-Karlovac (Karlovac), Zelena akcija (Zagreb), Zelena Istra (Pula), Udruga za zaštitu okoliša Sunce (Split), Zaštitarsko ekološka organizacija Nobilis (Čakovec), Eko-Zadar (Zadar), Ekološko društvo Zeleni Osijek (Osijek), Zeleni san (Vinkovci), Ekološko društvo Žmergo (Opatija), Ekološka udruga Franjo Košćec (Varaždin) i Ekološka udruga Krka (Knin).

NEKOLIKO USPJEŠNO RIJEŠENIH SLUČAJEVA

Spašena lokva u Marčani

* lokva u Marčani:

Zeleni telefon primio je 6. lipnja 07. dojavu da je nepoznati počinitelj iskrcao cijelu prikolicu kamene vune u lokvu kraj Marčane. Time je ugrozio zaštićene životinjske vrste koje žive u lokvi te životinje koje se tu napajaju.

Lokaciju smo obišli i fotodokumentirali te odmah obavijestili Inspekciju zaštite okoliša. Inspektorica Marijana Božičević promptno je reagirala, izašla na teren i obavezala Općinu Marčana da kamenu vunu hitno ukloni budući da raspršena u prirodi može imati štetan utjecaj. O slučaju smo obavijestili i Centar za obavješćivanje te Lovačko društvo koje će uz Općinu organizirati čišćenje lokve kako bi se što prije sanirala. Tako će zajedničkim angažmanom biti spašeno ovo vlažno stanište koje po Ramsarskom popisu spada u najugroženiji tip staništa u Hrvatskoj. Za samo par dana pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj obavijestio nas je da je Općina Marčana po nalogu Inspekcije zaštite okoliša 14. lipnja 2007. godine uklonila otpad u blizini lokve koja se nalazi uz cestu Marčana-Duga uvala. Otpad je zbrinut na odlagalištu građevinskog otpada "Valmarin". Također će inspekcija kroz svoj nadzor provjeriti izvršenje Općine Marčana.

Olupine kao unosan biznis?

* olupine:

Problem odlaganja auto olupina po šumama i ostalim zelenim površinama i dalje je čest prizor na kojeg možemo naići u šetnji prirodom. Nerijetko pojedinci prikupljaju olupine na svom privatnom posjedu jer im je to svojevrsna dodatna zarada. Tako smo slijedom brojnih poziva građana poslali prijavu Inspekciji zaštite okoliša za tri sporne lokacije. Slučaj odlaganja olupina automobila u St. Previšu, Općina Cerovlje uspješno je riješen nakon intervencije inspekcije zaštite okoliša koja je postupajući po našoj prijavi otišla na teren i razgovarala s vlasnikom koji je priznao da je godinama zajedno sa svojom obitelji sakupljao stara vozila te ih odlagao na zemljištu preko puta obiteljske kuće zajedno sa poljoprivrednom mehanizacijom(budući da se obitelj između ostalog bavi i poljoprivredom). Stranka je izjavila da je u vezi zbrinjavanja olupina automobila već kontaktirala tvrtku Metis iz Pule. Izdano im je riješenje s obvezom uklanjanja odloženog otpada u roku 30 dana po primitku rješenja, uz propisanu dokumentaciju za otpad.

Zagađenje bukom-problem s kojim se sve više susrećemo

U današnje doba tehnološkog napretka i urbanizacije, koliko god se modernom čovjeku olakšava način života i komunikacije, ipak se javljaju mnogi neželjeni učinci. Problem buke svakako spada u te neželjene učinke i treba mu posvetiti potrebnu pažnju. Buka se danas nalazi na svakom koraku-na ulici, u industrijskim postrojenjima i sve više u kućanstvima. Buka djeluje na živčani sustav, škodi koncentraciji i smanjuje radnu sposobnost, a dugoročno može uzrokovati i razne bolesti i poremećaje u organizmu. Problemu buke se danas ipak posvećuje relativno malo pozornosti, možda prvenstveno zato jer buka ne djeluje trenutačno na čovjeka osim u ekstremnim slučajevima. Građani sve više prijavljuju buku kao vrstu zagađenja. Jedan od slučajeva koji je u konačnici uspješno riješen bila je preglasna zvonjava i zvonjava van dozvoljenog vremene crkve Sv. Antuna u Puli.

U mjesecu lipnju dobili smo prijavu na Zeleni telefon zbog preglasne zvonjave zvona crkve Sv. Antuna u Puli i isto tako, zvonjave van vremena predviđenog zakonom. Naime, u Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) čl. 17 stoji da se naseljenim mjestima dopušta zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima od 7-19 sati. Iznimku čine oglašavanja zvona, odnosno elektroakustičkih uređaja za vjerske obrede na dane vjerskih blagdana. Nakon što smo obavijestili Župni ured Sv.Antona o prijavi prilagodili su intenzitet i učestalost zvonjave. Građani su nas obavijestili da su zadovoljni poduzetim. Naknadno je i Sanitarna inspekcija izvršila uvid no, do tada je slučaj već bio riješen u što su se i sami uvjerili. Župni ured je brzo reagirao te pokazao da se dogovorom dviju strana mogu postići pozitivni rezultati. Ovaj slučaj je potvrdio, još jednom, kako je upravo tolerancija i međusobno uvažavanje i poštivanje ključ kvalitetnijeg suživota ljudi na jednom prostoru. Ovaj slučaj samo je jedan u nizu slučajeva zagađenja bukom koje nam građani prijavljuju. Slučaj prekomjerne razine buke pogona Istarske ciglane u Borutu također je na dobrom putu da se uspješno riješi. Naime, građani su nam prijavili buku koja dolazi iz pogona te smo im poslali upit pozivajući se na njihovu Studiju utjecaja na okoliš u kojoj se nalaze mjere za zaštitu od povećanja razine buke kao i program praćenja razine buke. Ubrzo nam je stigao odgovor u kojem su priznali da nisu akustički izolirali strojeve koje po Studiji moraju izolirati. Uskoro bi trebali dovršiti izolaciju navedenih strojeva i ponoviti mjerenja buke te nas izvjestiti o rezultatima.

Strava u kukuruzištu

* rezapete ptice u Kinkelu:

Zastrašujući prizor usmrćenih te zatim razapetih ptica nemalo je iznenadio našeg aktivista koji je slijedom prijave na Zeleni telefon otišao foto dokumentirati improvizirana "strašila" na jednom kukuruzištu u selu Kinkeli nedaleko Barbana. Ovakve morbidne i okrutne scene ne bi se posramio ni scenarist nekog horor filma no, našem seljaku takvo je postupanje sa životinjama normalno i prihvaćeno. To je još je jedna potvrda neciviliziranog ponašanja pojedinaca prema živim bićima ali i potvrda o nedovoljnoj osviještenosti te primitivnosti tih istih pojedinaca. Sličan smo slučaj imali prije više godina u Puli i mada je tada putem medija i svih nadležnih slučaj osuđen, izgleda da to nije dovoljno da se takva praksa ne nastavi. Slučaj smo prijavili Policiji te Veterinarskoj inspekciji koji bi trebali kazniti počinitelja te aktivirati Hjigijeničarsku službu koja će zbrinuti leševe ptica na propisan način te tako spriječiti eventualnu zarazu. Za ta djela je je zakonom predviđena kazna od 5 do 15 tisuća kuna za privatne osobe, dok je za pravne puno veća. Budući da je vijest bila objavljena u mnogim medijima uslijedile su i reakcije građana. S jedne strane građani su izrazili zadovoljstvo da se javno govori o okrutnostima prema životinjama te da se na taj način senzibilizira javnost, a s druge strane pripadnici lovačkih skupina i neki poljoprivrednici nisu bili zadovoljni što nismo naveli da su šojke jedne od najvećih štetočina te se jako brzo razmnožavaju budući da se hrane raznolikom hranom pa čak i hranom životinjskog porijekla. Postavlja se pitanje na koji način zaštititi poljoprivrednike s jedne strane, a opet ne tolerirati takvo nehumano iživljavanje na životinjama s druge strane. Iako su šojke štetočine i prema Zakonu o lovu NN 10/95 stoji da spadaju u divljač, dakle dozvoljeno ih je loviti, u članku 75 jasno stoji da se aktom o ustanovljenju lovišta određuju mjere za sprečavanje štete od divljači koje je dužan poduzimati ovlaštenik prava lova, a naročito: donošenje godišnjeg plana za poduzimanje određenih mjera za sprečavanje štete nabavljanje zaštitnih sredstava za izvršenje sprečavanja štete (mehaničkih i kemijskih repelenata) pravovremene i besplatne raspodjele istih korisnicima zemljišta na njihov zahtjev uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu uporabu (čl.76 i 77) Dakle, ne možemo na svoju ruku ubijati divljač kada i koliko hoćemo jer zamislite da se netko usred grada sjeti obračunati sa štetočinama šetajući s puškom u ruci, u ruralnim predjelima je to možda uobičajeno no, pred zakonom smo svi jednaki bili mi sa sela ili iz grada.

SLUČAJEVI KOJI NISU USPJEŠNO RIJEŠENI

Antene rastu kao gljive poslije kiše

* agregat na odašiljaču TELE2:

Mobiteli su danas sastavni dio svakodnevice i gotovo ne možemo zamisliti suvremeni život bez njih. U Hrvatskoj je sve više mobilnih operatera pa tako i sve više odašiljača. No, pitanje je gdje se ti odašiljači postavljaju i pod kojim uvjetima te da li netko obavještava građane o namjeri postavljanja istih. Tako nas je nazvao zabrinuti građanin iz općine Marčana točnije Mutvorana. koji nam je ispričao da su tijekom vikenda nepoznati radnici podignuli antenski stup visine 15-ak metara u blizini Mutvorana. U Općini također nisu imali nikakve informacije o tome. To je treća antena koja se tamo nalazi i možemo reći da antene operatera za mobilnu telefoniju tamo niču kao gljive poslije kiše i tako nagrđuju izgled mjesta i okolice, a prvenstveno povećavaju razinu zračenja. Stanovnici sela Cokuni (tog malog sela velikog srca, kako oni kažu) odlučni su u nastojanju da se bore protiv treće antene u svojoj okolici, te su se i sami organizirali i poslali prijavu Ministarstvu prometa i veza. Stanovnike, osim razine zračenja antene, zabrinjava devastacija kulturne baštine i krajolika sela Mutvoran i njegove okolice. Posebice što je Kulturno-povijesna cjelina Mutvorana zaštićena od strane Ministarstva kulture i nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara. Mi smo uputili upit tvrtci TELE2 od kojih tražimo konkretne informacije o dozvolama, razinama zračenja, izvršenim mjerenjima i ostaloj regulativi. Predmet smo poslali i Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka- Upravi za telekomunikacije i poštu te Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije. Iz Hrvatske agencije za telekomunikacije dobili smo odgovor da: za lokaciju Cokuni k.č. 489/1 k.o. Krnica Agenciji nije podnesen nikakav zahtjev za izdavanje uvjeta građenja pa slijedom toga nikome nije izdala nikakove uvjete građenja na toj lokaciji. Koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektra mora prijaviti Agenciji za podatke o zemljopisnoj lokaciji i tehničke podatke za svaku postavljenu baznu stanicu u sklopu svoje pokretne telekomunikacijske mreže, i to u roku od osam dana od dana početka rada te bazne stanice. Na temelju prijave koncesionara Agencija temeljem provjere izračuna i provedenih mjerenja izdaje potvrdu o sigurnosti kojom se potvrđuje da postavljena bazna stanica u pokretnoj telekomunikacijskoj mreži ne stvara elektromagnetska polja kojima razine prelaze propisane vrijednosti. Na navedenoj lokaciji koncesionar javnih telekomunikacijskih usluga nije prijavio Agenciji postavljanje bazne stanice, pa slijedom toga Agencija nije izdala navedenu potvrdu.

I građevinska inspekcija je potvrdila da nemaju potrebne dozvole te je naredila uklanjanje bazne stanice. No, ta odluka nije ispoštovana te se stanica još uvijek nalazi na istom mjestu, a i započela je s radom. Glasnogovornica TELE2 izjavila je da će postupiti po zakonu, no, do danas to nije učinjeno. Iz Ureda državne uprave saznali smo da je istog dana kada smo prijavili slučaj tvrtka TELE2 zatražila lokacijsku dozvolu. Da li živimo u pravnoj državi? Kakve su sankcije ukoliko netko ne poštuje zakon? Tko štiti interese građana? Imaju li građani pravo biti obaviješteni o promjenama u svom neposrednom okolišu? Ili je ovo još jedna borba protiv vjetrenjača...

To je samo jedan od niza slučajeva vezanih uz bespravno postavljene odašiljače za mobilnu telekomunikaciju. No, iako do sada nismo uspjeli stati na kraj tvrtkama mobilne telefonije ne odustajemo i zajedno sa građanima se i dalje borimo da pravna država profunkcionira. Građani su također nepopustljivi tako da u novoj godini očekujemo i podizanje privatnih tužbi, pisanje peticija, sazivanje konferencija za novinare i svih drugih načina da građani napokon ostvare svoje pravo na čist i zdrav okoliš!

Poštovana,

ispričavamo se što ste naš prvi odgovor smatrali nepotpunim, s obzirom da se pridržavanje propisa odnosilo na zadnju odluku Građevinske inspekcije. Tele2 će ukloniti testnu baznu stanicu s navedene lokacije.

Sa štovanjem,

Valentina Junaci Voditeljica odnosa s javnoscu Tele2

Drvo je prvo!

* prije:
* poslije:

Nepotrebnom sječom stabala bavili smo se i pisali jako često jer se, nažalost, to jako često i događa. Odgovorne osobe u našem gradu, koje odlučuju o nijhovoj sudbini, problem nakrivljenog stabla rješavaju isključivo sječom. Pineta kupališta Stoja primjer je kako bi se taj problem mogao riješiti...kad bi kod nadležnih postojalo imalo osjećaja. Osoba koja je godinama održavala borovu šumicu na kupalištu sva je stabla koja su se nakrivila jednostavno poduprla i zategnula čeličnim sajlama. I eno ih, stabla još stoje na radost svih posjetitelja. Prečesto smo svjedoci stravičnih prizora rušenja zdravih stabala iz jednostavnog razloga što "smetaju" ili su pak neuvjerljivo "opasni po sigurnost prolaznika." Tako smo i u 2007. godini bili svjedoci uništavanja mnogih stabala pa i čitavih drvoreda. Slučaj drvoreda u Šijani uznemirio je građane pa je Zeleni telefon danima neprestano zvonio jer građani nisu mogli vjerovati da će njihov grad ostati bez još jednog prekrasnog drvoreda, te da je Grad tako olako dao dozvolu za njegovo uklanjanje. Očito je da naše građane nitko nikad i ne pita za mišljenje, iako oni imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o okolišu koji ih okružuje i u kojem žive. Neuvjerljivi su razlozi koje nam prečesto "serviraju" nadležne službe, a da bi ublažili nezadovoljstvo građana razbacuju se brojkama zamjenske sadnje za koju u 2007. godini nisu ni imali konkretne podatke. U Odsjeku za zaštitu okoliša nisu nam konkretno odgovorili koliko će stabala biti posađeno na posjedu Kauflanda te kada će do te zamjenske sadnje doći. I slučaj uništavanja parka Jurja Dobrile kod katedrale može se dodati ovom tužnom popisu. Zbog nepažljivog okopavanja bagerima oštećena su i zatim ispiljena tri stabla stara par desteljeća unatoč našim brojnim upozorenjima od samog početka radova 2005. Da su se ta upozorenja poslušala i Grad i Konzervatorski odjel pokazali imalo razumijevanja, sva tri stabla bi ostala sačuvana. Uzmemo li u obzir da je u druga tri obližnja parka detaljnim planom uređenja ostavljena mogućnost gradnje, postavlja se pitanje kakav je to uopće odnos Grada prema gradskim parkovima i zelenilu?

Neshvatljivo je da se za iskapanje arheoloških nalaza koriste fine četke dok se istovremeno oko živih stabala kopa bagerima. Da li bi se i u izvođenju ovakvih radova mogla primijeniti malo "nježnija" tehnika jer ta su stabla dio naše prirodne baštine i trebalo bi ih sačuvati. U susjednim zemljama kod ovakvih slučajeva dizalicama presađuju tako velika stabla ne bi li ih sačuvali i za sljedeće generacije dok se kod nas uopće ne razmatraju drugačija rješenja. I nakon svih sakaćenja našeg gradskog zelenila, da li se možemo zadovoljiti obećanjima koja dolaze iz Grada da će uložiti veliki novac u zamjensku sadnju i ozelenjavanje gradskih površina. Travnjaci, grmovi i nova stabla posađena u drugim dijelovima grada nikako ne mogu nadomjestiti počinjenu štetu. Uz sve gušći gradski promet i rastući pritisak urbanizacije i jedno je stablo vrijedno jer pretvara ugljični monoksid u kisik, štiti od prašine, čini ugodnijima mjesta za predah i podiže kvalitetu našeg svakodnevnog života. Da su naši građani osjetljivi po pitanju uništavanja gradskog zelenila svjedoči i pjesma jedne ogorčene gospođe u spomen svom najomiljenijem boru, koji je nekada uljepšavao šetalište Verudele, a kojega su djelatnici pulske Šumarije bez milosti posjekli.

In Memoriam mom Kosjenku s Verudele

Rekli su: Da si ružan i da nisi Bor Da svojim stasom ne prodaješ STVAR Da smetaš i bezobrazno buljiš u turiste I da ne zarađuješ.

Rekli su: Da si niškoristi, smetnja pogledu na more, Da si kvrgav, nakošen i dovodiš u sumnju Dobar ukus hotelskih menadžera.

Nisu rekli, jer kako oni to mogu znati:

Da si BIO meteorološka povijest tog mjesta vajana desteljećima Da si BIO dokaz borbe za život prkoseći buri okrenutim licem Da si BIO član grupe "Drukčiji, pa šta? Da si mi uljepšao svako jutro mog života.

Zbogom Kosjenko s Verudele......Zbogom!

ZAKLJUČAK

Evo i deseta godina rada Zelenog telefona je iza nas. Slavimo desetu obljetnicu i u novu godinu ulazimo s novim projektom "Zeleni telefon-prema drugom desetljeću u službi građana i zaštite okoliša u Istri" koji financira Istarska zaklada za razvoj civilnog društva. Osim zaklade daljnji rad djelom su financirali Grad Pula. Općine Marčana i Savičenta. U 2008. godini želimo: da broj riješenih slučajeva bude što veći, da državne službe učinkovitije rade svoj posao, da nam pravna država bolje funkcionira, da se građani još više bore za svoje pravo na čist i zdrav okoliš, da budemo bolje društvo i da zajedno krenemo u nove pobjede!

• rezapete ptice u Kinkelu: