O Krojcberg projektu u medijima

---

U MMC-u »ROJC« OKOČAN DRUGI DIO OVOGODIŠNJEG »KROJCBERGA«

(Glas Istre, 27.11.2006)

Zgrada-brod koja se ne uklapa u grad

Mornarska kapa na ulazu »Rojca« rezultat je promjene koncepta »Krojcberga« - projekta kojim se sada ostvaruje zamisao zgrade-broda. Do sada je oslikano više od 4.000 četvornih metara hodnika te je južno krilo zgrade gotovo dovršeno. Hodanjem prostorom prolazi se kroz rad 60-ak umjetnika, tako da »Rojc« sve više nalikuje galeriji

Piše Ivana-Nataša TURKOVIĆ

PULA - »Porinućem«, odnosno postavljanjem velike mornarske kape na ulaz u MMC »Rojc«, u ponedjeljak je okončan ovogodišnji, drugi dio »Krojcberga« - projekta oplemenjivanja javnih prostora bivše vojarne. Mornarska kapa je rezultat rada Dejana Gotala iz pulske udruge Distorzija i Slave Lukarova iz zagrebačke udruge Otompotom, koje i organiziraju projekt, te nekolicine sudionika radionice.

No, kapa simbolično predstavlja i preokret u koncepciji »Krojcberga«, početno zamišljenog s ciljem ostvarenja zgrade-grada. Ipak, umjetnici su dali novu smjernicu i predložili zamisao zgrade-broda – »izolirane cjeline koja se ne uklapa u grad«, kako ju je definirao Lukarov. »Time se okrećemo onome što nam je najbliže, moru i imidžu Karla Rojca kao osobe«, dodao je Gotal.

Zid se obrađuje kao ploha, ali i kao volumen

Nekoliko se umjetnika odmah povelo za idejom, pa je Karlo Rojc dobio svoj portret na glavnom ulazu u zgradu, za koji je zaslužan drugi član udruge Otompotom, Ivan Klepac. Svoj doprinos dao je i pulski fotograf Dejan Štifanić iz Studija KaPula? . Iz arhiva Povijesnog muzeja Istre izvukao je i napravio print triju fotografija učionica i zgrade iz 1913. koja je tada bila škola - K.u.K. Maschinenschule, objasnio je Štifanić.

S obzirom da nisu bili primorani slijediti koncept, ostali su se umjetnici prepustili trenutačnom nadahnuću, pa se na zidovima nalaze i metafizička viđenja Slovenca Mitje Ficka, antropomorfni likovi Slovenca Bine Skrta te svjetlosna instalacija Mostarca Nebojše Jelačića na mračnom stražnjem ulazu »Rojca«. Od Puljana je ovoga puta sudjelovao i Saša Bestulić, koji je na svojoj ideji počeo raditi tek početkom tjedna. Kao i prethodnih godina, na projektu pretežno sudjeluju akademski slikari. O »Krojcbergu« su načuli u umjetničkim krugovima, a da je njihov interes velik, dokazuje činjenica da je zbog prevelikog odaziva ovogodišnji »Krojcberg« bio podijeljen u dva dijela, od kojih je prvi održan u travnju. Zbog nestašice novca u drugom je dijelu sudjelovalo svega sedam autora te je oslikan manji dio južnog krila zgrade. Inače, na svakoj radionici gostuje od 10 do 20 umjetnika iz Hrvatske i inozemstva – Slovenije, BiH? , Švedske, Češke, Srbije i Crne Gore – a ukupno ih je bilo 60-ak. Među njima su bili i učenici pulske Škole primijenjenih umjetnosti i dizajna, studenti osječke Akademije likovnih umjetnosti te članovi zagrebačke strip radionice »Komikaze«.

- Tijekom desetodnevnog boravka umjetnici imaju tri dana za osmišljavanje i pet za ostvarenje ideje. Tempo rada i veličinu podloge sami odabiru. Najviše ih se opredijelilo za akrilik tehniku, ali ima i ponešto kiparstva. Uglavnom se radi s lako nabavljivim materijalom, poput papira ili drva. Zid se ne obrađuje samo kao ploha, već i kao volumen, prema kojemu se projekt sve više okreće, rekao nam je Lukarov.

U sljedećem naletu »napad« na podrum

Projekt pulske Distorzije i zagrebačkog Otompotoma počeo je 2003., a do sada su održane četiri radionice. Zahvaljujući njemu zgrada »Rojca« pretvorila se u galeriju s više od 4.000 četvornih metara oslikanih zidova u prizemlju te na prvom i drugom katu.

- Primijetili smo da udruge uređuju svoje prostorije, dok hodnike nisu dirali. Stoga smo odlučili napraviti projekt kojim bi se uređivali zajednički prostori. Cilj radionice »Krojcberg« bio je da se zgrada »Rojca« definira kao grad - zatvoreni prostor s privatnim, ali i javnim prostorima. Na radionicu dovodimo autore i dajemo im na raspolaganje segment »tunela«, koji oni oslikavaju kompletno – bočne zidove, plafon, ali i pod. Hodanjem prostorom prolazi se kroz njihov rad, objasnio je Lukarov i istaknuo da su njihov primjer ubrzo počele slijediti udruge u »Rojcu« oslikavajući zidove oko ulaza u svoja sjedišta.

Južno krilo »Rojca« skoro je dovršeno, izuzev nekoliko detalja, pa bi naredni »Krojcberg« trebao »napasti« podrum – ako prilike to dopuste.

- Podrum predstavlja najveći problem jer voda prodire u njega. S obzirom da nije utvrđeno odakle dolazi, sanacija nije obavljena. Tek kada se to obavi možemo početi s radom na podrumu, koji je itekako bitan s obzirom da ondje svira 30-ak bendova. Oni se moraju osjećati ugodno i nadahnuto u tom prostoru, veli Gotal.

Organizatori »Krojcberga« već imaju pripremljen kompletan projekt unutrašnjeg, ali i vanjskog identiteta zgrade. U realizaciju su krenuli korak po korak, a pomoć su im pružili Istarska županija i gradski Odjel za kulturu. »To je velik projekt koji zahtijeva bogatog sponzora. Kada bismo ga uspjeli ostvariti, 'Rojc' bi predstavljao konkurenciju Areni na razglednicama«, našalio se Gotal.

---

Novi napad »Krojcberga« na »Rojc«

(Glas Istre, 13.10.2006)

PULA - Drugi dio ovogodišnjeg projekta »Krojcberg« - prvi dio održan je krajem travnja - počet će sutra u »Rojcu« i trajati do naredne subote, 21. listopada. Uglavnom akademski slikari iz Mostara, Ljubljane, Zagreba i Pule nastavljaju oslikavati zajedničke prostorije multimedijalnog centra, pretežno hodnika. Do sada je na višegodišnjem projektu sudjelovalo 50-ak autora te je oslikano više od 4.000 četvornih metara zidova. Zbog oskudnije financijske potpore ovog će se puta oslikati manja površina, no u potpunosti će se dovršiti južno krilo zgrade. Projekt organiziraju pulska udruga Distorzija i zagrebačka udruga Otompotom, a podržava ga gradski Upravni odjel za kulturu.

I. N. T.