Kolaborativna web stranica za stvaranje strategije razvoja kulture Grada Pule

Ovo je stranica s brainstormingom vezanim za izradu kulturne strategije Grada Pule. Dakle, ovo je isključivo brainstorming u kojem možete sudjelovati i vi. Nije ništa službeno i definitivno.

Tko sudjeluje u izradi strategije?

predsjednici i članovi kulturnih vijeća

• Marino Jurcan
• Tanja Miličić
  • Matija Ferlin
• Edgar Buršić
• Nataša Nefat
• Predrag Spasojević

predstavnici Grada Pule

• Odjel za kulturu
  • Branka Benčić
• Odjel za graditeljsko nasljeđe
  • Vedrana Perić (za pitati)
  • Barbara Raunić (za pitati)

predstavnici raznih kulturnih projekata (Muzej moderne umjetnosti, Kulturing, itd...)

• Gorka Ostojić Cvajner (Kulturing)
• Robert Pauletta
• Jerica Ziherl (Novigradski lapidarij, Galerija Rigo)

predstavnici različitih inicijativa posredno vezanih za kulturu (vijeća mladih, itd...)

• Petar Ćurić, akademski glazbenik i prof., koordinator - Radna skupina za kulturu, Savjet mladih Istarske županije

predstavnici Županije koji rade na strategiji

• ???
• ???

predstavnici privrednog sektora (?)

• Dean Skira - Lumenart (treba pitati)
• Željko Burić - Fabrika (treba pitati)

predstavnici srednjih škola

• ??

predstavnici osnovnih škola

• Teana Tomazin (treba pitati)

nezavisni stručnjaci

• • Boris Koroman (treba pitati)

Koje organizacije su uključene?

• Sveučilište Jurja Dobrile
  • Igor Duda (za pitati)
• Arheološki muzej Istre
• Povijesni muzej Istre
  • Katarina Počedić (za pitati)
• Pulski filmski festival
• HDLU Istre
• MMC LUKA
• INK
• Gradska knjižnica Pula
• Društvo arhitekata Istre (DAI-SAI)
• koordinacija za Rojc
  • Dušica Radojčić
  • Marlena Plavšić
  • Marko Grbac
  • Ozren Catela
  • Ivica Petrinić
• Sa(n)am knjige
  • Magdalena Vodopija
• Jadran Polis Europa
  • Egle Vošten

Metodologija izrade strateškog plana

Analize

PAEI analiza

Trenutačno stanje kulture u Puli može se sažeti slijedećom formulom: Pae_

• PRODUKCIJA: shvaćena kao najbolja strana gradske kulturne scene, definirana je sezonski – priredbama nedovoljne umjetničke izvrsnosti. Potrebna je bolja izgradnja programa u smislu identiteta i javne promocije. Karakterizira ih žanrovska raznolikost, zastupljena su sva područja.

P: ljeto – najveća prednost kulturne scene

• (Gradska) ADMINISTRACIJA: Potrebno razviti funkcionalnost baza podataka, dokumentiranja programa i usmjerenost spram publike.
• E/PODUZETNIŠTVO: – inicijative većinom nemaju razvijeno poduzetništvo (ovise o fondovima), ne prati se stremljenje publike, niti ima intersektorskih istraživanja (formiranje veza: kulturni turizam, obrazovanje, sport).
• INTEGRACIJSKA funkcija posebno je problematična. Ne postoji uključivanje unutar uskih profesionalnih krugova. Potrebna je koordinacija različitih sektora u području kulture prema prioritetima, ciljevima i zadaćama kulturnog djelovanja.

Temeljna zadaća strategije je integracijska funkcija. (objediniti kulturna vijeća, gradsku ustanovu, ustanove, organizacije i mreže, te građanstvo i civilnu inicijativu).

Konkretni zadaci: organiziranje javnih rasprava s npr. Naslovom «U kakvom gradu želimo živjeti». Raspravu i koordinaciju bi trebao organizirati Grad Pula.

(ne postoji centar za kulturu, POU...)

Kronološki okvir (20g) – organizacijska dijagnostika

Republika Hrvatska

• 1. faza 1990 -1997 turbulentno razdoblje: smanjenja izdvajanja za kulturu. Kriza javnih fondova
• 2. faza 1997 stabiliziranje kulturne politike. Zakon o javnim potrebama u kulturi. 1998 izvještaj o kulturnoj politici za vijeće europe. Povećanje javnih financ sredstava za područje kulture
• 3. faza 2001: osnivanje vijeća za kulturu. Završena kulturna strategija koja se na implementira. Svako naselje s više od 30 000 stanovnika treba oformiti k. Vijeće.
• 2001 – 2004 vijeća imaju više izvršne moći, za razliku od danas kada su – kao savjetodavna tijela min. Kulture.

Kulturna politika je institucionalno određena (podupire institucije), nezavisan sektor je u nezavidnoj poziciji – jer se podupire samo programski (a ne održavanje). Dinamičan organizacijski model nezavisne kulture kroz CLUBTURE.

• Od 2001 razvoj participativne kult. Politike (shema za jaču podršku neprofitnog sektora)
• Prvo vijeće za kulturu u RH osnovano je u istarskoj županiji (1997)

participativna kulturna politika – uključuje sve sektore u kulturi i izvan nje. Intersektorsko povezivanje.

MAPIRANJE - Metoda pozicioniranja

• Pozicioniranje (kulture) grada pule – u širem kontekstu – nacionalnom, mediteranskom, srednje europskom

Danas su u europskom kontekstu gradovi kompetitivniji no ikad. (eurocities)

Gradovi su inicijatori inicijativa. Na koje se gradove EU (ili bliže) možemo ugledati? (kvaliteta života, kulturni kapital)

• Perspektiva: sveučilište (Bo omogućava mobilnost studenata)
• Pozicija: Mediteran, JI Europa (Balkan), Mittel europa. (jadranska euroregija)
• Primjeri gradova: Zadar, Rijeka, Dubrovnik. Trst.

Intersektorski rad- urbano planiranje, pbrazovanje, transport, komunikacija, industrijska baština, vojska, kulturna antropologija, turizam/gospodarstvo, sport. – intersektorsko povezivanje za segmente izvedbenih projekata. Afirmiranje urbanog identiteta

Popis korisne literature

• MENADŽMENT UMJETNOSTI U TURBULENTNIM VREMENIMA
• Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti
• A New Framework for Building Participation in Arts
• Participation in Arts and Culture: The Importance of Community Venues
• Culture Vultures: Is UK arts policy damaging the arts?
• Cultural development, public policies and local strategies
• International Measurement of the Economic and Social Importance of Culture
• Survey of national practices in culture statistics
• Guide to Citizen Participation in Local Cultural Policy Development

Korisni linkovi

• http://www.policiesforculture.org/