You are here: Foswiki>KulturnaStrategija Web>WebHome (28 Aug 2008, RoshoLinux)EditAttach

Kolaborativna web stranica za stvaranje strategije razvoja kulture Grada Pule

Ovo je stranica s brainstormingom vezanim za izradu kulturne strategije Grada Pule. Dakle, ovo je isključivo brainstorming u kojem možete sudjelovati i vi. Nije ništa službeno i definitivno.

Tko sudjeluje u izradi strategije?

predsjednici i članovi kulturnih vijeća

  • Marino Jurcan
  • Tanja Miličić
    • Matija Ferlin
  • Edgar Buršić
  • Nataša Nefat
  • Predrag Spasojević

predstavnici Grada Pule

  • Odjel za kulturu
    • Branka Benčić
  • Odjel za graditeljsko nasljeđe
    • Vedrana Perić (za pitati)
    • Barbara Raunić (za pitati)

predstavnici raznih kulturnih projekata (Muzej moderne umjetnosti, Kulturing, itd...)

  • Gorka Ostojić Cvajner (Kulturing)
  • Robert Pauletta
  • Jerica Ziherl (Novigradski lapidarij, Galerija Rigo)

predstavnici različitih inicijativa posredno vezanih za kulturu (vijeća mladih, itd...)

  • Petar Ćurić, akademski glazbenik i prof., koordinator - Radna skupina za kulturu, Savjet mladih Istarske županije

predstavnici Županije koji rade na strategiji

  • ???
  • ???

predstavnici privrednog sektora (?)

  • Dean Skira - Lumenart (treba pitati)
  • Željko Burić - Fabrika (treba pitati)

predstavnici srednjih škola

  • ??

predstavnici osnovnih škola

  • Teana Tomazin (treba pitati)

nezavisni stručnjaci

    • Boris Koroman (treba pitati)

Koje organizacije su uključene?

Metodologija izrade strateškog plana

Analize

PAEI analiza

Trenutačno stanje kulture u Puli može se sažeti slijedećom formulom: Pae_
  • PRODUKCIJA: shvaćena kao najbolja strana gradske kulturne scene, definirana je sezonski – priredbama nedovoljne umjetničke izvrsnosti. Potrebna je bolja izgradnja programa u smislu identiteta i javne promocije. Karakterizira ih žanrovska raznolikost, zastupljena su sva područja.
P: ljeto – najveća prednost kulturne scene
  • (Gradska) ADMINISTRACIJA: Potrebno razviti funkcionalnost baza podataka, dokumentiranja programa i usmjerenost spram publike.
  • E/PODUZETNIŠTVO: – inicijative većinom nemaju razvijeno poduzetništvo (ovise o fondovima), ne prati se stremljenje publike, niti ima intersektorskih istraživanja (formiranje veza: kulturni turizam, obrazovanje, sport).
  • INTEGRACIJSKA funkcija posebno je problematična. Ne postoji uključivanje unutar uskih profesionalnih krugova. Potrebna je koordinacija različitih sektora u području kulture prema prioritetima, ciljevima i zadaćama kulturnog djelovanja.

Temeljna zadaća strategije je integracijska funkcija. (objediniti kulturna vijeća, gradsku ustanovu, ustanove, organizacije i mreže, te građanstvo i civilnu inicijativu).

Konkretni zadaci: organiziranje javnih rasprava s npr. Naslovom «U kakvom gradu želimo živjeti». Raspravu i koordinaciju bi trebao organizirati Grad Pula.

(ne postoji centar za kulturu, POU...)
Kronološki okvir (20g) – organizacijska dijagnostika
Republika Hrvatska
  • 1. faza 1990 -1997 turbulentno razdoblje: smanjenja izdvajanja za kulturu. Kriza javnih fondova
  • 2. faza 1997 stabiliziranje kulturne politike. Zakon o javnim potrebama u kulturi. 1998 izvještaj o kulturnoj politici za vijeće europe. Povećanje javnih financ sredstava za područje kulture
  • 3. faza 2001: osnivanje vijeća za kulturu. Završena kulturna strategija koja se na implementira. Svako naselje s više od 30 000 stanovnika treba oformiti k. Vijeće.
  • 2001 – 2004 vijeća imaju više izvršne moći, za razliku od danas kada su – kao savjetodavna tijela min. Kulture.
Kulturna politika je institucionalno određena (podupire institucije), nezavisan sektor je u nezavidnoj poziciji – jer se podupire samo programski (a ne održavanje). Dinamičan organizacijski model nezavisne kulture kroz CLUBTURE.
  • Od 2001 razvoj participativne kult. Politike (shema za jaču podršku neprofitnog sektora)
  • Prvo vijeće za kulturu u RH osnovano je u istarskoj županiji (1997)

participativna kulturna politika – uključuje sve sektore u kulturi i izvan nje. Intersektorsko povezivanje.

MAPIRANJE - Metoda pozicioniranja

  • Pozicioniranje (kulture) grada pule – u širem kontekstu – nacionalnom, mediteranskom, srednje europskom
Danas su u europskom kontekstu gradovi kompetitivniji no ikad. (eurocities)

Gradovi su inicijatori inicijativa. Na koje se gradove EU (ili bliže) možemo ugledati? (kvaliteta života, kulturni kapital)
  • Perspektiva: sveučilište (Bo omogućava mobilnost studenata)
  • Pozicija: Mediteran, JI Europa (Balkan), Mittel europa. (jadranska euroregija)
  • Primjeri gradova: Zadar, Rijeka, Dubrovnik. Trst.

Intersektorski rad- urbano planiranje, obrazovanje, transport, komunikacija, industrijska baština, vojska, kulturna antropologija, turizam/gospodarstvo, sport. – intersektorsko povezivanje za segmente izvedbenih projekata. Afirmiranje urbanog identiteta

SWOT ANALIZA

SWOT analiza je funkcionalno-strateška analiza koja se primjenjuje od kompleksnih organizacija do strategija. Radi se o akrenimu:

  • S – Strenghts – snage
  • W – Weaknesses - slabosti
  • O – Opportunities - mogućnosti
  • T – Threats – prijetnje

  • S – W = analiza unutarnjeg stanja, odrednica onoga što se promatra
  • O – T = govori o okolini

Primjenjuje se na različitim razinama: od kompleksnih organizacija do strategija.

S → T: Osnovna nit analize: putem snaga neutralizirati prijetnje iz okoline da bi se pojačao organizacijski razvoj.

S
  • razvijena kulturna infrastruktura (s obzirom na koncentraciju muzejsko – galerijskih prostora), veliki broj arheoloških nalaza i spomenika, jaka umjetnička zajednica, ravnoteža između svih vidova umjetničkog izražavanja
  • velik broj kulturnih programa i projekata u gradu
  • sprega kulture i turizma u Istri (npr. Amfiteatar)
  • najveći broj manifestacija (ljeti) koncentriran je u Puli
  • aktivan neprofitni sektor u području kulture
  • različita strukovna udruženja
  • njegovanje tradicijske kulture, posebice u glazbi
  • filmski identitet grada, preuređeno kino
  • glazba: vrlo jaka supkulturna scena
  • program «art in residence»: potencijali za razvoj tih programa u okviru Rojca i «Lukić House»
  • veliki potencijali spomeničkih objekata (npr. Kaštel)
  • glazbeno-scenska djelatnost je dosta jaka (PUF, vitalno amatersko kazalište pokazuje inicijative)
  • nova generacija školovanih glumaca iz Pule
  • aktivan edukacijski dio kazališnog rada (MKFM, FER)
  • veliki broj prostora na otvorenom (Amfiteatar, Malo rimsko kazalište, vojni kompleksi)

W
  • galerijski život nije dovoljno razvijen, vezan je uz uski broj izlagača i konzumenata dosta hermetična, zatvorena umjetnička cjelina (malen broj likovnih umjetnika prepoznatljivih na umjetničkoj sceni izvan Istre)
  • privatne galerije su malobrojne i dosta niske kvalitete
  • malena inicijativa privatnog sektora u kulturi, posebice u likovnoj umjetnosti
  • tradicionalna kultura
  • ako prostori u Rojcu nisu dobro organizirani na dulji rok to može biti slabost
  • od raspada ex. Yu filmski festival nema dovoljno profilirani identitet i dovoljnu snagu – premalena selekcija hrvatskog filma, a ni međunarodna selekcija nije jasno profilirana
  • zapuštenost kapitalnih objekata (Malo rimsko kazalište, mozaik, Agripinina kuća)
  • nedostatak klupskih prostora za alternativnu scenu
  • institucionalno kazalište bi trebalo uznastojati na jačem profiliranju programa
  • nemogućnost da se mladi glumci zadrže u okviru cjelogodišnjeg programa
  • određeni prostori nisu adekvatno pripremljeni izvedbe i izvedbenu kulturu
  • vrlo loša komunikacija unutar sektora i među sektorima, te unutar pojedinih umjetničkih i međuumjetničkih područja
  • nedostatak dugoročnih programa i višegodišnjih natječaja (može se staviti i pod T)
  • zanemarena uloga kulturnih vijeća koja postoje samo formalno ali bez prave izvršne snage

O
  • mogućnost da se dio programa Venecijanskog Bijenala prikazuje u Puli
  • spoj edukacije i umjetnosti (profesori Škole za primijenjenu umjetnost članovi su HDLU-a)
  • njegovanje tradicijske kulture prvenstveno u glazbenom izričaju – tradicijska kultura živi kroz SAKUD – folklor, glazbena baština, zbirka Smareglia
  • korištenje prostora «Karlo Rojc»
  • odnos kulture i turizma mora se dalje razvijati
  • Film: Pula je jedan od najstarijih festivala u Evropi, ali je u regiji velika konkurencija što nameće potrebu da se rekontekstualizira u tom smislu i reformira
  • Dobri infrastrukturni uvjeti za otvaranje novih klupskih prostora
  • Turizam: velik broj posjetitelja – turista za različite izvedbe i žive programe
  • Jača uključivost privrednog sektora naročito u područje obnove i restauracije (HEP, INA, Uljanik, Holcim itd.)
  • Mogućnost prekogranične suradnje s Regijom Veneto
  • Suradnja s fakultetima u smislu edukacije
  • Postoje potencijali šire suradnje s Turističkom zajednicom koji nisu dovoljno iskorišteni
  • Velika mogućnost međugradske suradnje unutar RH i na međunarodnoj razini
  • Mogućnost razvoja međunarodne kulturne suradnje, poglavice preko Zajednice Talijana i austrijskih udruga i gradova prijatelja (npr. Graz, Pečuh)
  • Financiranje i stipendiranje (ciljano) u kulturi koje bi se vratilo kroz rad u kulturnim ustanovama (restauratori, specijalisti za kulturni menadžment itd.) *Revalorizacija korištenja obalnog dijela grada – mogao bi postati najvitalniji dio grada

T
  • nedostatak motivacije za kulturnim djelovanjem u već postojećim kulturnim prostorima i organizacijama van institucija (alternativna scena)
  • nerazumijevanje okoline (političari i građani) za kulturne programe i zbivanje (npr. odabir imena kina)
  • prevelik utjecaj politike na upravljački sloj u kulturnim ustanovama (npr. Pula Film Festival – odabir ravnatelja i umjetničkog ravnatelja u ranijim fazama)
  • Turizam: loša prometna infrastruktura u gradu koja dovodi do zakrčenja, posebice u ljetnom periodu
  • Nedovoljna educiranost kadrova za međunarodnu kulturnu suradnju
  • Potreba restrukturiranja privrednog sektora
  • Nedovoljna jasnoća u vraćanju sredstava prikupljenih unutar spomeničke rente od strane gradskih korisnika i nedovoljna naplata sredstava od korištenja kulturnog dobra u gospodarske svrhe (ujedno i O)
  • Slaba osposobljenost specijalista za međunarodnu kulturnu suradnju za suradnju na gradskoj razini
  • Veliki pritisak građevinskog lobija
  • Javni prijevoz je jedna od prijetnji razvoju grada
  • Zakrčenost javnih gradskih prostora – gomilanje korisnika

PEST ANALIZA

Analiza faktora važnih za razvoj grada.

  • P – Political – politički
  • E – Economical – ekonomski
  • S – Social – društveni
  • T – Tecnological – tehnološki

P
  • utjecaj politike jako vidljiv na području kulture i umjetnosti, pogotovo u odnosu na kadrovski odabir i projekte
  • sfera politike zadire u projektno – sadržajni aspekt kulturne djelatnosti
  • političke promjene izravno djeluju na područje kulture i ukupan kulturni razvoj
  • kulturni sustav se stabilizirao u zadnje tri godine i lakše je koordinirati prioritete kulturne politike grada na županijskoj razini

E
  • rast turističkog sektora, ali nema kapitalnih investicija u turizmu, nisu iskorištene vrste selektivnog turizma (konferencijski itd.) kao ni zajednički projekti između kulture i turizma
  • Brodograđevni kompleks Uljanika posjeduje tehnološku baštinu evropske i svjetske važnosti što još nije dijelom (zapravo uopće) turističke i kulturne ponude
  • Bankovno – financijski sektor djeluje kao sponzor poglavito ljetnih manifestacija (Hypo banka, Grawe, HPB) – postoje znatne mogućnosti proširenja te suradnje
  • naročito je naglašen oblik suradnje «in kind» (u obliku roba i usluga) gdje postoje znatne mogućnosti proširenja suradnje
  • građevinski sektor ne ulaže u područje kulture i umjetnosti niti ciljano namjenjuje prostore u tu svrhu (galeriji, atelijeri, knjižare)
  • pojedini poduzetnici su aktivni u kolekcionarskim aktivnostima, jednako kao i pojedina privredna poduzeća u sponzoriranju kulturnih sadržaja (Puljanka, Brionka, Uljanik, Arenaturist, Merkator)
  • niska stopa nezaposlenosti školovanih stručnjaka i specijalista
  • vrlo intenzivan rast prodajnih centara ne rezultira znatnim ulaganjem u kulturu niti širenjem znatnim ulaganjima u širenje prostora za kulturu (osim iznimno)
  • određeni gospodarski subjekti su opremljeni i sudjeluju u opremanju većih projekata s opremom

S
  • manjinske zajednice imaju specijalizirana kulturna odvijanja od kojih naročito prednjače ona talijanske zajednice. Osim nje ističu se još makedonska, srpska i crnogorska, romska, mađarska, bokeljska, bošnjačka i dr.
  • Postoje znakovi daljnje potrebe za organiziranjem urbane kulture, naročito kada su u pitanju mlađi naraštaji
  • S obzirom na mogućnost definiranja Pule kao sveučilišnog grada bitno je odrediti sadržaj i infrastrukturu prvenstveno za studentsku populaciju i zadovoljiti njezine potrebe iz područja kulture i umjetnosti, naročito kada je u pitanju popularna kultura i kulturna industrija
  • Postoji tradicija – kulturni kapital – u području supkulturne scene
  • Slaba međugeneracijska suradnja gdje ne postoje programi koji su namijenjeni njezinom poboljšanju
  • Postoje specijalizirani programi za najmlađu i mladu populaciju, dok su relativno rijetki programi posvećeni starijoj i najstarijoj populaciji
  • Postoji sistem prodaje karata po sniženoj cijeni ili besplatno za vremešniji dio populacije
  • Postoji gradska čitaonica u centru grada čiji su korisnici uglavnom umirovljenici
  • Kada je riječ o osobama s posebnim potrebama postoji specijalizirani centar za djecu s Down-ovim sindromom te Centar za inkluziju i rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama s uspješnim programima iz područja umjetnosti i kulture
  • Nema nikakvih aktivnosti kada je riječ o seksualnim manjinama
  • Nema specijaliziranih inkluzivnih programa te programa profesionalne orijentacije i izobrazbe namijenjene posebnim grupama stanovništva, naročito kada su u pitanju delinkventi i ovisnici – postoji udruga za suzbijanje i prevenciju ovisnosti koja je aktivna, ali koja ne djeluje primarno u programima kulturnih djelatnosti (osim kao popratni program – koncerti, brošure, film)
  • Dosta dobar međureligijski dijalog u gradu, sredina je vjerski tolerantna
  • Ekološka svijest u porastu kroz djelovanje raznih udruga

T
  • Grad Pula nema kulturnu WEB stranicu koja bi objedinjavala kulturnu ponudu grada
  • Postoje specijalizirane stranice za kulturu i umjetnost (TZ, PFF i sl.)
  • Solidna tehnološka opremljenost galerija i kazališta (kulturnog sektora) s mogućnostima znatnog poboljšanja i dodatnog ulaganja
  • Za manje i redovne programe galerije su solidno opremljene
  • Rijetko ili potpuno izostaje doniranje opreme od strane gospodarskih subjekata – informatičkih tvrtki 8osim u pojedinim slučajevima kada se zastarjela oprema donira kulturnim korisnicima)
  • Dobro funkcionira međuinstitucionalna razmjena opreme
  • Nedostatak programa iz nove medijske kulture posebice telekomunikacija, mreža, kreativnih softvera, te mogućnost korištenja novih tehnologija u umjetničke svrhe
  • Relativno slabo razvijen javni gradski prijevoz

GAP ANALIZA

Analiza «rascjepa». Govori o polaznim pretpostavkama za izradu strateškog plana. Polazi od situacije kakvu imamo → prema stanju kakvo bi htjeli imati.

polazno stanje → ciljano stanje

Primjenjuje se za 10-15 godina.

Mora odgovoriti na pitanje "u kakvom gradu želimo živjeti za 10-15 godina?" (Pula 2018. ili 2020.)

Što se promijenilo u posljednjih 10 godina?:
  • česte kadrovske promjene u vodećim ustanovama kulture
  • osnivanje Sveučilišta u Puli
  • «Karlo Rojc» se formira kao kulturno središte
  • MMC Luka započinje s radom
  • Škola primijenjenih umjetnosti se odvaja od Gimnazije
  • Vojska napušta grad
  • Osnovana su kulturna vijeća grada
  • Festivalizacija kulture
  • Zbirka Antun Motika je dobila privremeni smještaj
  • Obnovljena Gradska knjižnica i čitaonica i preseljena na novu lokaciju
  • Osnovan Sajam knjiga u Istri – sve više jača
  • Nastao je niz udruga u kulturi
  • Osnovan je Konzervatorski odjel u Puli
  • Hrvatski restauratorski zavod je potpisao ugovor o osnivanju radionice u Puli
  • Studij harmonike pri Pedagoškoj akademiji
  • Obnovljeno gradsko kino
  • Dovršeni PPU i GUP Grada Pule
  • Loše: ukinut Odjel za graditeljsko nasljeđe Grada Pule

U kakvom bi gradu željeli živjeti 2020?:
  • povratak kulturnih i umjetničkih sadržaja u povijesnu jezgru, kao i visoko kvalitetno stanovanje što podrazumijeva pješačku zonu
  • potreba za jasnim lociranjem sadržaja unutar gradskog prostora
  • namjena obalnog dijela grada kulturnim, umjetničkim i obrazovno-znanstvenim sadržajima
  • otvaranje pristupa i reaktiviranje resursa gradske luke
  • iniciranje posebnih projekata za intersektorsko namjenovanje i korištenje kompleksa Rojc - stvaranje polujavne ustanove za upravljanje prostorima i sadržajima Rojca
  • formiranje centra za stalni kontakt s građanima i senzibiliziranje građana za razvoj grada – središnji info punkt grada gdje bi se mogli promovirati i gradovi – prijatelji i gradovi – modeli (uzor s obzirom na svoje razvojne planove), punkt za pozivanje najkompetentnijih stručnjaka za područje urbanog razvoja na evropskoj razini
  • stvaranje novog kulturnog centra s posebnim naglaskom na kulturu mladih i kulturu za mlade – polivalentni kulturni centar
  • jačanje klupske scene u gradu
  • shvaćanje kulturnog kapitala grada kao ključne razvojne osnove njegovog ukupnog razvoja i napretka
  • reaktivacija i očuvanje industrijske i vojne baštine u kulturnom i znanstvenom životu grada
  • Pula kao sveučilišni grad, ne samo kao grad koji ima fakultete: grad orijentiran prema studentskoj populaciji (povoljno: višejezičnost, bilingvalnost), aktivnije uključivanje Grada u visokoobrazovni proces
  • Formiranje pravog studentskog kampusa (knjižnica, dom za smještaj studenata, studentski centar, restoran, studentski klubovi)
  • Stvaranje prave muzejske četvrti i mreže muzeja i galerija u gradu

Popis korisne literature

Korisni linkovi

Topic revision: r9 - 28 Aug 2008, RoshoLinux
 

This site is powered by FoswikiCopyright © by the contributing authors. All material on this collaboration platform is the property of the contributing authors.
Ideas, requests, problems regarding Foswiki? Send feedback