O Koordinaciji

Koordinacija organizacija civilnog društva Istre neformalna je mreža 27 organizacija, građanskih inicijativa i saveza udruga s područja Istre osnovana 17. travnja 2002. godine.

---

Povelja o sudjelovanju građana u javnom i političkom životu Istre

• U demokratskom poretku sa slobodnom javnošću, pravo i odgovornost izražavanja javnih interesa i metoda njihovih rješenja nije isključivo pravo vlasti i političkih stranaka. To je također pravo svih građana – kako pojedinaca, tako i organiziranih grupa.
• Kriza političkog, gospodarskog i socijalnog razvoja obezuju građane da preuzmu aktivnu odgovornost za ono što se radi s našom zemljom.
• Vrijeme je da građanske organizacije i građani, već prema svojim interesima, preuzmu inicijativu i suodgovornost za to kako će se u ovom društvu uređivati stvari i rješavati problemi.
• Želimo sudjelovati u kreiranju politike s jasno postavljenim ciljevima koji obvezuju i oblikovati budućnost na vlastitim vrijednostima, a ne oslanjanjem na “povijesnu nuždu”.
• Organizacije i građanske inicijative utemeljuju Koordinaciju organizacija civilnog društva Istre i donose ovu Povelju radi poticanja građana na djelovanje u javnoj i političkoj sferi

---

Cilj

Cilj je ove Koordinacije okupljanje onih koji svojim radom sudjeluju u društvenim poslovima i otvaranje rasprave o temeljnim vrijednostima na kojima bi trebalo graditi razvojni koncept Istre, o bitnim problemima koji nas na tom putu čekaju, kao i o rješenjima koja bi našoj Županiji bila najprimjerenija. A, to znači oblikovanje novih ekonomskih, društvenih i političkih odnosa na načelu pluralizma interesa, slobode i prava pojedinaca i etničkih zajednica, socijalne pravde i solidarnosti, zajedništva i odgovornosti

---

Načela okupljanja

• Članice ove Koordinacije nestranačke su organizacije i građanske inicijative i ne djeluju u cilju osvajanja vlasti
• Članice Koordinacije prihvaćaju zajedničke vrijednosti moderne demokracije, promiču suživot, toleranciju, nenasilje i aktivno prihvaćanje različitosti u Istri
• Članice Koordinacije promiču ravnopravne mogućnosti za sve, neovisno o nacionalnom i socijalnom podrijetlu, jeziku, vjeri, spolu, svjetonazoru ili političkom uvjerenju
• Članice Koordinacije potiču suradnju, solidarnost, socijalnu pravdu, osobnu i društvenu odgovornost

---

Sporazum o suradnji organizacija civilnog društva i građanskih inicijativa Istre

• Ovim Sporazumom organizacije, podružnice i savezi organizacija, te građanske inicijative s područja Istre utvrđuju način suradnje na ostvarivanju zajedničkih ciljeva
• Suradnja između organizacija i građanskih inicijativa ostvaruje se putem Koordinacije sastavljene od predstavnika potpisnica ovog Sporazuma
• Koordinaciji mogu pristupiti organizacije i građanske inicijative koje prihvaćaju Povelju i spremne su se javno zalagati za nju
• Djelovanje Koordinacije zasniva se na načelima suradnje, solidarnosti, uzajamnog uvažavanja i javnosti rada
• Koordinacija djeluje kroz zajedničke istupe u javnosti, na konferencijama za novinare, organiziranjem okruglih stolova i javnih tribina, zauzimanjem zajedničkih stavova o prijedlozima koje vlast upućuje na javnu raspravu, formiranjem grupa za rješavanje određenih problema, vođenjem kampanja i dr.
• Potpisivanjem Sporazuma članice Koordinacije ostaju autonomne u svom radu i financijama
• Koordinacija ne raspolaže vlastitim financijskim sredstvima i ne može utjecati na financijsku politiku članica. Prikupljanje sredstava za zajedničke aktivnosti mora unutar Koordinacije biti transparentno
• Koordinacija donosi godišnji program rada
• Koordinacija može raspravljati i o predmetima koji nisu predviđeni ovim Sporazumom ukoliko se o tome postigne konsenzus
• Koordinacija donosi Poslovnik o radu kojim utvrđuje način donošenja odluka i predstavljanje u javnosti

---

Poslovnik o radu Koordinacije organizacija civilnog društva Istre

• Ovim Poslovnikom utvrđuju se način donošenja odluka u Koordinaciji i njeno predstavljanje u javnosti
• Zajedničke odluke donose se kvalificiranom većinom. Ukoliko sastanku nisu prisustvovale sve članice Koordinacije, obveza je predsjedavajućeg da u roku od sedam dana konzultira članice koje nisu prisustvovale sastanku o njihovom stavu – odluka se smatra donesenom ako za nju glasa 2/3 članica. Glasanje je u načelu javno.
• Svaka organizacija ili građanska inicijativa ima jedan glas u odlučivanju – u slućaju neslaganja s donesenom odlukom, svaka članica ima pravo na izdvojeno mišljenje
• Ako se s izjavom, apelom, zahtjevom ili priopćenjem za javnost slažu sve članice Koordinacije akt se potpisuje: Koordinacija organizacija civilnog društva Istre, bez posebnog navođenja imena članica.
• Ako se s izjavom, apelom, zahtjevom ili priopćenjem za javnost slažu najmanje dvije članice Koordinacije, akt se potpisuje: Članice Koordinacije organizacija civilnog društva Istre i abecednim redom navode imena članica Koordinacije koje potpisuju akt
• Pravo nastupa u javnosti imaju sve članice Koordinacije. U ime Koordinacije ili grupe članica, neka organizacija ili građanska inicijativa može istupati tek po prethodnom usaglašavanju stavova
• U radu Koordinacije mogu, po dogovoru, učestvovati i organizacije koje nisu potpisnice Sporazuma ili pojedinci koji mogu doprinjeti uspješnom odvijanju aktivnosti

---

Kontekst pri osnivanju Koordinacije

• Nakon više od deset godina samostalne države građani hrvatske nisu dočekali bitnije promjene u demokratizaciji društva, gospodarskom napretku, ostvarivanju socijalne pravde i funkcioniranju pravne države.
• Prije dvije godine demokratska Hrvatska opredjelila se za uključivanje u europske integracije uz podršku goleme većine građana. Očekivali smo ubrzani gospodarski rast, socijalne reforme, razvoj civilnog društva i liberalno demokratske političke kulture.
• Političke stranke više se bave sobom, nego ispunjavanjem uvjeta za pridruživanje Europskoj uniji što želi 80 posto građana.
• Vlast se nekritički prepustila upravljanju međunarodnih financijskih institucija i pravilima Svjetske trgovinske organizacije, otuđena je od građana, ne pomaže im, niti im služi ili olakšava život.
• Građani osjećaju da više ne kontroliraju svoje živote i budućnost, a da o njihovoj sudbini odlučuju oni na koje ne mogu utjecati: političke stranke i njihovi predstavnici izabrani u institucije vlasti.
• “Goruća” društvena pitanja (zapošljavanje, socijalna, zdravstvena i obrazovna politika) ne rješavaju se u skladu s potrebama i očekivanjima građana, posebno mladih, žena i drugih ugroženih ugroženih skupina.
• U javnim raspravama prevladava zabrinutost zbog gubitka moralnih standarda, sve većih podjela izmađu bogatih i siromašnih i strah od sve neizvjesnije budućnosti.
• Civilno društvo apolitično je, ne postavlja zahtjeve i ne uključuje se u procese donošenje odluka