Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis je tijekom mjeseca travnja zaprimila prijavu o korištenju herbicida „Deherban“ usred naselja Čukovec u Međimurskoj županiji. Naime, spomenutim herbicidom poprskalo se područje oko kuće i međe što je izazvalo veliku zabrinutost u susjedstvu zbog intenzivnog mirisa po kojem je herbicid „Deherban“ poznat.

„Deherban“ je herbicid koji je namjenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova u pšenici, ječmu te na livadama i pašnjacima, a u ovom slučaju se primjenio u kućanstvu usred naselja što je rezultiralo negodovanjem mještana.

Jedno od najvećih divljih odlagališta građevinskog i opasnog otpada u Hrvatskoj već više od desetljeća nalazi se u Ježdovečkoj šumi na zapadu Zagreba, gdje se otpad godinama ilegalno zakopava u tlo nakon nezakonitog krčenja šume i eksploatacije šljunka i pijeska.

Na Zeleni telefon Eko Pana u svibnju 2015. godine zaprimili smo još jedan u nizu poziva vezano za ispuštanje fekalija u kanal za oborinske vode koje na taj način završavaju direktno u rijeci Korani u mjestu Malići. Problem zbrinjavanja fekalnih voda u mjestima gdje ne postoji sustav javne odvodnje postaje sve izraženiji na području Karlovačke županije.

U travnju ove godine Zeleni Osijek zaprimio je prijavu na Zeleni telefon vezano za ilegalno odlaganje građevinskog u selu Opatovac, Općina Lovas. Vlasnik obiteljske kuće građevinski otpad nastao slijedom radova renoviranja je „zbrinjavao “ na obližnjoj javnoj površini te dio istog istresao na obalu Dunava kako bi si osigurao prilaz. Kontaktirali smo komunalno redarstvo Općine Lovas. U kratkom roku zaprimili smo povratnu informaciju da je vlasniku naložena adekvatno zbrinjavanje otpada. Nakon tjedan dana prijavitelj nas je obavijestio da je otpad zbrinut i zahvalio na intervenciji.

Putem Zelenog telefona, točnije elektroničke pošte, zaprimili smo prijavu devastacije prirodne obale u naselju Miškovići na otoku Pagu. Prijavu smo uputili Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kao i Gradu Pagu, Upravnom odijelu za komunalni sustav i prostorno uređenje.

Zelena Istra je putem Zelenog telefona u svibnju zaprimila prijavu građana da su Hrvatske vode pokrenule izradu idejnog projekta retencije te geodetskog projekta na području Tupaljskog potoka i slapa Sopota što je naravno zabrinulo građane, udruge, biologe i stručnjake. Naime, to područje spada u područje Ekološke mreže (Natura 2000) i to u Područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS), šifra HR2001365 Pazinština, a to je ujedno i stanište strogo zaštićene vrste Veliki vodenjak. Samom izgradnjom brane uništio bi se i slap Sopot budući da bi se zaustavljao dotok vode.

Na Zeleni telefon Udruga Krka Knin zaprimila je prijave više stanovnika zaseoka Raškovići kod Knin zbog urušenog mosta preko rijeke Butižnice. S obzirom da se urušeni most prelazi svakodnevno od strane pastira s životinjama (ovce, koze i dr.) radi ispaše, svakodnevno je prisutna realna opasnost od tragičnih ishoda. U zadnje vrijeme urušeni most su počela prelaziti djeca i ostali stanovnici zaseoka Raškovići, kao i ostali građani Knina i okolice te je samim tim situacija krajnje alarmantna. Izlaskom na teren i uvidom u stanje urušenog mosta zaključili smo sljedeće:

U svibnju ove godine Udruga Sunce zaprimila je slučaj kojeg smo nazvali Ravno Vrdovo.

Putem Zelenog telefona udruge Franjo Koščec zaprimili smo prijavu o divljem deponiju na ulazu u grad Varaždin.
Nakupine raznog otpada (glomaznog, građevinskog...) nalaze se na česticama čiji vlasnik je Grad Varaždin.
Prijavu smo proslijedili Gradu Varaždinu, Upravnom odjelu za komunalni sustav i urbanizam, koji su potom izašli na teren i poduzeli odgovarajuće mjere za sanaciju otpada.

Tijekom nadzora utvrđen je dio počinitelja kojima su obaveznim prekršajnim nalogom izrečene novčane kazne. 

Na Zeleni telefon Eko Pana zaprimljeno je tijekom proljeća više prijava vezano za ispuštanje otpadnih i fekalnih voda na susjedne parcele, otvorene kanale za oborinske vode, polja i sl. u mjestima i prigradskim naseljima oko grada Karlovca.

U naseljima i mjestima gdje ne postoji izgrađeni sustav javne odvodnje, uglavnom se koriste septičke jame. Nažalost, velika večina septičkih jama izgrađeno je u vrijeme kada nisu morale zadovoljavati uvjete koji danas postaju obavezi pri njihovoj gradnji (veličina, nepropusnost i sl.).